Razbijen je mit o ljevacima: Znanstvenici u muzeju testirali ljude, rezultati zapanjuju

Iako su neke starije studije sugerirale da je ljevorukost povezana s umjetničkim sposobnostima ili inteligencijom, većina novijih studija ne pokazuje takve poveznice. Međutim, ljevorukost nije jedini oblik asimetrije lijevo-desno koju ljudi pokazuju.

Jedna od ideja koja se predlaže je da nije sama ljevorukost ta koja je povezana s kognitivnim sposobnostima, već način kako su te asimetrije raspoređene u mozgu. Da bi se to istražilo, treba proučiti povezanost ljevorukosti s kognitivnim sposobnostima uzimajući u obzir i druge oblike asimetrije.

U novoj studiji, objavljenoj u znanstvenom časopisu Scientific Reports, znanstvenici su testirali posjetitelje Muzeja znanosti u Londonu kroz dva zadatka. Da bi ispitali jesu li posjetitelji muzeja vještiji s lijevom ili desnom rukom, koristili su takozvani pegboard zadatak.

FOTO: Unsplash

Koja je ruka brža?

U ovom zadatku posjetitelji su trebali što brže premjestiti male obojene čepiće u rupe na ploči, koristeći svaku ruku zasebno. Mjerenjem koja je ruka bila brža, moglo se utvrditi je li netko ljevak ili dešnjak.

Također je proveden test u kojem su posjetitelji morali gledati slike lica koja su prikazivala emociju samo na lijevoj ili desnoj polovici lica, dok je druga polovica bila emocionalno neutralna.

Volonteri su trebali ocijeniti izražajnost emocija koje su lica prikazivala. Usporedbom kako su ocijenili izražajnost emocija prikazanih na lijevoj ili desnoj polovici lica, moglo se odrediti pokazuju li ljudi lijevu ili desnu pristranost u prepoznavanju emocija. Uz to, posjetitelji muzeja su ispunili test fluentnosti jezika i upitnik o društvenim poteškoćama povezanima s autizmom.

FOTO: Unsplash

Što su znanstvenici otkrili?

Također su dali podatke o samoprijavljenoj dijagnozi autizma ili ADHD-a. Kao što se očekivalo, većina ljudi bili su dešnjaci. Također, većina ljudi smatrala je da su lica s emocijom na lijevoj polovici izražajnija od onih s emocijom na desnoj polovici.

Ova pristranost prema lijevoj polovici lica u prepoznavanju emocija dobro je dokumentirana u znanstvenoj literaturi. Znanstvenici su zatim analizirali kako je ljevorukost povezana s uspjehom u pegboard zadatku i otkrili su da su ljudi s umjerenom ljevorukošću najuspješniji, neovisno o tome jesu li ljevaci ili dešnjaci.

Uspjeh u zadatku također je bio povezan s fluentnošću jezika, što ukazuje na mogući kaskadni učinak između ljevorukosti, uspjeha u zadatku i kognitivne sposobnosti. Znanstvenici su dalje testirali ima li lateralni profil pojedinog volontera neki učinak. Ukupno je 53 posto volontera pokazalo standardni profil (dešnjaci i lijevo dominantni za vizualno prepoznavanje emocija).

Osobe s obrnutim profilom odstupaju od prosjeka

12 posto volontera pokazalo je obrnuti profil. 13 posto pokazalo je lijevu pristranost na oba testa, a 22 posto volontera imalo je desnu pristranost na oba testa. Zanimljivo je da je obrnuti profil bio povezan s većim brojem samoprijavljenih društvenih poteškoća te s višom stopom samoprijavljenog autizma i ADHD-a.

Jesu li inteligentniji oni koji idu spavati ranije ili kasnije? Odgovor se nekima neće svidjeti

Znanstvenici su zaključili da osobe s obrnutim profilom odstupaju od prosjeka u pogledu ljevorukosti i emocionalne lateralizacije, što im može otežati pravovremeno reagiranje na društvene znakove te time dovesti do društvenih poteškoća.