Pronašli uzrok nastajanja autoimunih bolesti, otkrili i kako ih liječiti

Autoimune bolesti su one bolesti koje izazivaju da naš imunološki sustav reagira protiv tkiva našeg tijela, a osim što okreću naš organizam protiv samog sebe, one proizvode i antitijela koja napadaju tkiva. Iako je za pretpostaviti kako takve bolesti oduvijek postoje, liječnici tvrde kako je moderno doba njihova era, a u zadnjih dvadesetak godina veća je učestalost autoimunih bolesti u Hrvatskoj, kao i u svijetu.

Procjenjuje se da u Hrvatskoj oko tri do osam posto populacije obolijeva od autoimunih bolesti, no vjerojatno je taj broj znatno veći - oko 10 posto. U nekim zemljama, međutim, kao u SAD-u, navodi se učestalosti i do 20 posto. Točan uzrok za povećanje oboljelih je nepoznat, a neka istraživanja ukazuju na njihovu povezanost sa sjedilačkim načinom života, manjkom vitamina D, prehranom sa smanjenim udjelom nutrijenata, tzv. infektivnim agensima poput virusa i bakterija koji mogu biti njihovi okidači, kao i stres te određena genetska predispozicija. Žene dvostruko češće obolijevaju od autoimunih bolesti, iako se ni za to ne zna uzrok, piše Express.

Svjetlo na kraju tunela

Ipak, postoji razlog za optimizam, tvrdi tim istraživača sa Sveučilišta Yale, koji je možda otkrio temeljni uzrok nastanka autoimunih bolesti, kao i obećavajuće metode liječenja, piše IFL Science.

Rad, objavljen u časopisu Science, povezao je autoimune reakcije na bakteriju u crijevima zvanu Enterococcus gallinarum. Autoimuni odgovor, kažu, može se pokrenuti kada bakterija spontano pređe iz crijeva u druge organe u tijelu, poput slezene, jetre i limfnih čvorova. Autoimuna bolest je kronično upalno stanje uzrokovano imunološkim stanicama pacijenta, koje pogrešno vjeruju da je tijelo ugroženo i tako reagiraju napadajući zdrava tkiva. Lupus, reumatoidni artritis i Hashimotov tireoiditis samo su tri od preko stotinu stanja koja se uklapaju u ovu kategoriju. Sada im se može dodati dugačak popis bolesti povezanih sa zdravljem bakterija iz crijeva.

U studiji su istraživači genetskim inženjeringom stvorili miševe koji su bili osjetljivi na autoimune bolesti. Zatim su analizirali bakterije u njihovim cijevima kako bi identificirali one koji su uzrokovali upalu ili bili uključeni u proizvodnju antitijela za koja se zna da potiču autoimune odgovore. Krivac je bio Enterococcus gallinarum. Rezultati su potvrđeni kada su uspoređivali uzgojene stanice jetre zdravih ljudi s onima autoimune bolesti i pronašli tragove Enterococcus gallinarum u drugoj skupini. U cijeloj je stvari najuzbudljivija činjenica da su razvili učinkovite načine umanjivanja autoimunih simptoma. Korištenjem antibiotika ili cjepiva smanjili su simptome suzbijajući rast Enterococcus gallinaruma. Nadaju se da ovo istraživanje može razviti uspješne mogućnosti liječenja određenih autoimunih bolesti, uključujući autoimunu bolest jetre i sistemski lupus.

"Cjepivo protiv E. gallinaruma je specifičan pristup, jer cijepljenje protiv drugih bakterija koje smo istraživali nije spriječilo smrtnost i autoimunitet, objasnio je autor studije Martin Kriegel. Ti pristupi mogli bi poboljšati život pacijenata s već utvrđenom autoimunom bolesti.

Među najčešće spadaju:

Reumatoidni artritis
Hashimoto bolest štitnjače
Chronova bolest
Celijakija
Dijabetes tipa 1
Multipla skleroza
Lupus Skleroderma