Prijelomno otkriće u medicini: Samo jedna doza uništila je bakterije otporne na antibiotike

Jedinstveni lijek, kao i mnogi drugi antibiotici koji se trenutno razvijaju, cilja na dvostruku membranu koja okružuje gram-negativne bakterije, poput Escherichije coli, koja može uzrokovati infekcije crijeva i krvi, i Klebsiella pneumoniae, koja može uzrokovati infekcije pluća, mjehura i krvi.

Za razliku od gram-pozitivnih bakterija, za koje su napravljene brojne obitelji lijekova, te rezistentne bakterije, tzv. gram-negativne bakterije okružene su kapsulom, koja otežava ulazak antibiotika, ali zato dopušta izlazak toksina i ulazak hranjivih tvari. Godinama su se znanstvenici u svojim istraživanjima fokusirali na probijanje ove kapsule, jer su one ključne za funkcioniranje gram-negativnih bakterija.

No, istraživači u Švedskoj prvi su ciljali na enzim nazvan LpxH, koji pomaže sintetizirati druge važne komponente koje služe zaštiti vanjske membrane. Budući da otprilike 70 posto gram-negativnih bakterija koristi ovaj enzim, mogao bi biti pogodna meta za njihovo uništavanje. Znanstvenici su miševima, kojima je ubrizgana E. coli ili K. pneumoniae otporna na lijekove, sat vremena nakon inficiranja dali dozu spojeva dizajniranih da inhibiraju LpxH.

Foto: Unsplash

Uništili bakterije sa samo jednom dozom

Rezultati su pokazali da je ovim pristupom moguće izliječiti infekcije krvotoka unutar samo četiri sata, i to sa samo jednom dozom. "Sposobnost ovih spojeva da snažno smanje broj bakterija otkrivenih u krvi u samo jednoj dozi tretmana naglašava njihov potencijal za liječenje najopasnijih infekcija gram-negativnim patogenima", rekli su znanstvenici.

Unatoč ovom velikom uspjehu, spojevi korišteni u liječenju miševa nisu u potpunosti topivi u krvi ni stabilni te treba još poraditi na nekim elementima. Ipak, ovo je prijelomno otkriće i vrijedno daljnjih istraživanja, s obzirom na to da obje ove bakterije postaju otporne na nekoliko dostupnih antibiotika koji djeluju protiv njih. U 2019. smrt od infekcija otpornih na antibiotike bila je treći vodeći svjetski uzrok smrti.

Nova prijetnja 21. stoljeća nisu virusi već otporne bakterije?

Do 2050. očekuje se deset milijuna smrti godišnje. Dok se bakterije prilagođavaju našoj medicini, očajnički su potrebne nove klase lijekova za spašavanje života, piše Science Alert. Danas su polovica antibiotika dostupnih na tržištu jednostavno varijacije lijekova koji su identificirani prije gotovo jednog stoljeća. "Iako su trenutni rezultati vrlo obećavajući", zaključuju istraživači u Uppsali, "bit će potreban značajan dodatni rad prije nego spojevi ove klase budu spremni za klinička ispitivanja".