Pretila i zlostavljana djeca nose veći rizik za razvoj ove bolesti u mlađoj odrasloj dobi

Kod više od 76 posto oboljelih od MS-a nevidljivi simptomi najveći su izazov s kojim se susreću, pokazuje anketa koju je objavio Savez društava multiple skleroze Hrvatske, ističući da su tri najčešća simptoma – umor, problemi s pamćenjem i koncentracijom te obamrlost.

Anketa "Nevidljivi simptomi i MS” provedena je 2023. godine među 857 oboljelih, a 77,13 posto oboljelih izjasnilo se da nevidljive simptome osjeća svakodnevno, objavio je Savez društava multiple skleroze Hrvatske (SDMSH).

Nevidljivi simptomi su kod 33,02 posto oboljelih od MS-a utjecali na radni status, odnosno karijeru, zapošljavanje i odnose sa kolegama, a kod 22,64 posto oboljelih nevidljivi simptomi MS-a utjecali su na društveni život, odnosno odnose s prijateljima i okolinom.

FOTO: Unsplash

'Bolest s 1000 lica'

Multipla skleroza utječe na više od 7000 osoba i njihove obitelji u Hrvatskoj, a u svijetu boluje više od 2,8 milijuna ljudi, navodi SDMSH. To je autoimuna, neizlječiva bolest, koja je dva puta češća kod žena, a svaka osoba s MS-om ima različite simptome, pa je zato i nazivaju “bolešću s tisuću lica”.

Ranim početkom liječenja, kada je bolest na početku, može se usporiti njezina progresija koja može dovesti do invalidnosti, ali pristup zdravstvenim uslugama i liječenju nije jednak u svim dijelovima Hrvatske, poručili su iz Saveza.

Postoji nekoliko tipova MS-a, a najveći postotak oboljelih (oko 80 posto), boluje od relapsno-remitirajućeg oblika bolesti (RRMS), što znači kako se u životu oboljelih pojavljuju pogoršanja, odnosno relapsi te stanja njezina mirovanja uz moguće svakodnevne simptome, piše 7Dnevno.

FOTO: Pixabay

Kampanja ‘Ja sam više od MS-a!’

“Kronično nedostaje neurologa koji se bave MS-om. Imamo mjesta u Hrvatskoj gdje jedan neurolog brine o liječenju preko 500 osoba s MS-om, zbog čega je oboljelima otežan pristup informacijama, a nerijetko na terapiju koja bi im trebala biti u kontinuitetu čekaju mjesecima”, upozorili su iz Saveza.

Savez društava multiple skleroze Hrvatske i njegova 21 temeljna udruga članica i ove godine su uoči Svjetskog dana multiple skleroze, 30. svibnja, proveli kampanju “Ja sam više od MS-a!” u sklopu koje su se na više lokacija diljem Hrvatske krajem svibnja održale javne prezentacije s ciljem podizanja svijesti javnosti o MS-u i njezinim nevidljivim simptomima.

Naime, MS je bolest središnjeg živčanog sustava (SŽS), pri kojoj jedan ili više dijelova mozga, optičkih živaca ili leđne moždine – svi su dijelovi središnjeg živčanog sustava – postaju upaljeni. Kada se to dogodi, zaštitni omotač živaca, poznat kao mijelin, trpi štetu, a ovo se oštećenje inače očituje u simptomima MS-a u rasponu od poteškoća s koncentracijom do grčenja mišića.

FOTO: Unsplash

'Omogućiti osobama s MS-om mobilnost koja im je prijeko potrebna za liječenje i rad'

No, postoji niz drugih simptoma, od kojih su neki češći od drugih. Zbog stupanja na snagu novog Pravilnika o zdravstvenim pregledima vozača i kandidata za vozače mnogi oboljeli od MS-a u Hrvatskoj boje se da će ostati bez vozačke dozvole, a koja mnogima od njih znači strah da neće moći ostati u radnom odnosu, istaknuli su iz SDMSH.

U sklopu ovogodišnjih aktivnosti, provedena je online anketa u kojoj je sudjelovalo 323 oboljelih od MS-a koja je pokazala da su prvi simptomi zbog kojih su oboljeli zatražili pomoć liječnika i koji su doveli do potvrde dijagnoze MS-a bili problemi s vidom – bol u oku, dvoslike, zamagljenost ili gubitak vida, a zatim trnci na pojedinom dijelu tijela. “Jasno nam je da je Pravilnik usmjeren na sigurnost sudionika u prometu, no molimo mjerodavne institucije da u takvim slučajevima pronađu alternativna rješenja koja će omogućiti osobama s MS-om mobilnost koja im je prijeko potrebna za liječenje i rad”, poručili su iz Saveza.

Također je poražavajućim ocijenio da preko 53 posto oboljelih o samoj bolesti u trenutku dijagnosticiranja nisu ništa znali, zbog čega naglašava važnost informiranja javnosti. Kod više od trećine oboljelih najviše poteškoća u dijagnozi MS-a stvaraju simptomi, ali kod gotovo 25 posto oboljelih najveće poteškoće stvara osuđivanje okoline zbog nevidljivih simptoma i vanjskog izgleda koji ne odražava unutarnje borbe, navodi se.

FOTO: Pixabay

Koja je dob početka multiple skleroze?

Multipla skleroza (MS) se obično dijagnosticira u dobi između 20 i 40 godina (MS s početkom u odrasloj dobi ili AOMS), ali MS se može razviti i kod starijih odraslih osoba, tinejdžera i, u rijetkim slučajevima, djece. Djeca s pedijatrijskom multiplom sklerozom obično imaju CIS, od kojeg se najčešće potpuno oporave, ili RRMS.

Djeca s RRMS-om obično se oporave od epizoda brže i s manje simptoma tijekom remisije nego odrasli kojima je dijagnosticiran ovaj oblik MS-a, ali pedijatrijski MS teško je dijagnosticirati jer je sličan akutnom demijelinizirajućem encefalomijelitisu (ADEM), ali ima ozbiljnije posljedice od MS-a i može uzrokovati ozbiljne invaliditete u mladoj dobi.

Pretila djeca mogu biti izložena većem riziku da im se u ranoj odrasloj dobi dijagnosticira multipla skleroza, pokazuje nova studija akademika s Karolinska instituta u Stockholmu.

FOTO: Unsplash

Rizik od dijagnoze multiple skleroze dvostruko veći kod pretile djece

Oni su analizirali podatke iz švedskog Registra liječenja pretilosti u djece. Naime, baza podataka, poznata kao Boris, jedan je od najvećih svjetskih registara za liječenje pretilosti u dječjoj dobi. Čini se da je rizik od dijagnoze multiple skleroze (MS) dvostruko veći među debelom djecom u usporedbi s onom koja to nisu, objavljeno je u švedskoj studiji.

Istraživački tim pregledao je podatke o djeci u dobi od dvije do 19 godina koja su upisana u registar između 1995. i 2020. te usporedio njihove podatke s djecom u općoj populaciji.

“Jedan od učinaka pretilosti u djetinjstvu je taj što uzrokuje slabu, ali kroničnu upalu, a ta upala povećava rizik od razvoja nekoliko bolesti kao što je multipla skleroza”, rekli su autori studije, profesorica Emilia Hagman i profesor Claude Marcus.

Vezu između traumatičnog djetinjstva i povećane vjerojatnosti multiple skleroze

Njihova studija uključila je podatke o više od 21.600 djece s pretilošću, koja su započela s liječenjem od pretilosti u prosječnoj dobi od 11 godina, te više od 100.000 djece bez pretilosti, koja su praćena u prosjeku šest godina, a prosječna dob dijagnoze MS-a bila je oko 23. godine.

Tijekom razdoblja praćenja, multipla skleroza dijagnosticirana je kod 28 gojaznih osoba, što čini 0,13 posto skupine te kod 58 osoba bez pretilosti, što čini 0,06 posto skupine, navodi se u istraživanju.

Bolest koja se teško otkriva najčešća među populacijom od 25 do 49 godina: Evo koji su simptomi

Znanstvenici su u velikoj studiji u kojoj je sudjelovalo 78.000 Norvežanki otkrili zanimljivu vezu između traumatičnog djetinjstva i povećane vjerojatnosti multiple skleroze (MS), pokazalo je istraživanje, čiji su nalazi nedavno objavljeni u znanstvenom časopisu Journal of Neurology Neurosurgery & Psychiatry.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.