Poznat je razlog povremene nestašice lijekova: 'Došlo je do neobične situacije'

Neobična situacija nastala je kada se objavilo da nedostaje jedna vrste antibiotika. Iako se radilo samo o jednoj verziji tog lijeka, koja se koristi u gotovo zanemarivim količinama, ipak je nestašica izazvala nervozne reakcije ljudi koji su pohrlili po recepte kako bi napravili zalihe. "Plivinih antibiotika i lijekova ima dovoljno, a ako ih i eventualno nema trenutno, bit će ih za tjedan ili mjesec dana. Također, postoji i dovoljno zamjenskih lijekova drugih proizvođača", istaknuo je.

"Trenutačno je situacija na farmaceutskom tržištu u Hrvatskoj bolja nego u ostatku Europske unije. Međutim, i mi imamo problema s nestašicama, koji su već nekoliko godina izraženiji nego prije pet ili deset godina. S pandemijom Covid-19 primijetili smo pucanje lanaca nabave. Došlo je do neobične situacije kada je potrošnja lijekova prvo značajno pala jer smo nosili maske, osobito se to odnosi na respiratorne bolesti", rekao je.

Kad smo prestali nositi maske, nastavlja, uslijedila je eksplozija potražnje za lijekovima. "Farmaceutska industrija, kao visoko regulirana, teško može u potpunosti zadovoljiti potražnju u kratkom roku kad dođe do takvih skokova. Naravno, postoji velik broj proizvođača, pa ako jedan nema određeni lijek, uskoči drugi", naglasio je Furjan.

FOTO: Unsplash

'Proizvođači jednostavno više nemaju motivaciju'

"Situacija ipak nije toliko loša kao što se percipira u javnosti, ali važno je da naši građani shvate da je farmaceutska industrija vrlo regulirana i da ne može preko noći otvoriti novu proizvodnu lokaciju. Na primjer, da bi se sagradila nova tvornica, potrebno je četiri ili pet godina, a premještanje ili dodavanje nove lokacije proizvodnje traje više od godine dana. Mi nismo fleksibilni jer moramo dobiti odobrenja od HALMED-a ili Europske medicinske agencije – one moraju odobriti novu proizvodnu lokaciju ili novog dobavljača aktivne supstance, što zahtijeva vrijeme", ističe.

Nastavio je kako je stalni pritisak na cijene zbog referentnog sustava doveo do povlačenja velikog broja lijekova s tržišta jer nisu više bili održivi za nastavak proizvodnje. "Ovo nije slučaj s antibioticima, ali proizvođači jednostavno više nemaju motivaciju proizvoditi određene lijekove. Ovdje leži veliki problem za zdravstveni sustav u Europi i Hrvatskoj jer neki lijekovi jednostavno nestaju s tržišta", istaknuo je.

Spomenuo je kako postoje novi lijekovi koji dolaze na tržište, ali mnoge zlatne stare terapije nemaju pravu zamjenu. "Iako postoje slični lijekovi koji liječe iste bolesti, svaki pacijent mora primiti najbolju terapiju koju liječnik propiše. Europska unija već radi na strategiji kako osigurati povećanje samodostatnost i dostupnost starijih lijekova", kazao je predsjednik Uprave Plive.

FOTO: Unsplash

'Desetljećima postoji problem kašnjenja u plaćanju za lijekove'

Istaknuo je da su kao udruga proizvođača lijekova pri HUP-u predložili automatsko korigiranje cijena lijekova zbog inflacije, što je model koji već postoji u nekim zemljama poput Portugala, Češke i Njemačke. Nažalost, kaže, njihov prijedlog još nije prihvaćen, ali smatraju da je to dobar put kako bi se ublažio trend povlačenja određenih lijekova.

"Jednom godišnje bi bilo dovoljno, iako trenutačno HZZO omogućuje korekcije cijena za pojedine proizvode, ali to je manje transparentno. Cijene su porasle na apsolutno svim ulaznim troškovima u proizvodnji, a mi smo predložili da se korekcija primijeni barem na najjeftinije lijekove kako bi se sačuvala njihova dostupnost. Ako to ne bude moguće, proizvođači će biti prisiljeni na odustajanje od proizvodnje pojedinih lijekova, što se već događa", rekao je.

FOTO: Unsplash

'Najveći nam je problem u bolničkom segmentu'

Kazao je kako su u Plivi odustali od nekih lijekova. "U posljednjih smo nekoliko godina odustali od desetak lijekova jer ih nismo mogli cjenovno održavati ili je potražnja bila toliko mala da se ne isplati proizvoditi", kazao je. Rekao je kako desetljećima postoji problem kašnjenja u plaćanju za lijekove.

"Trenutačno se lijekovi u ljekarnama plaćaju u roku od 120 dana, čak i koji dan kraće. Najveći nam je problem u bolničkom segmentu, gdje rokovi plaćanja znaju eskalirati i dosegnuti 300 do 400 dana. Bolnice prvo plaćaju liječnike, osoblje, struju, vodu, a lijekovi su na kraju. Potrebno je pronaći načine da se neodrživi rokovi plaćanja svedu barem na 100 ili 180 dana", kazao je.

Poznati lijekovi povlače se s tržišta: Bolesnici se trebaju obratiti svome liječniku

Spomenuo je i kako često imaju sanacije pa se rokovi smanje s 400 na 180 dana, ali vrlo brzo se opet probiju. "To je tema već 20-30 godina, ništa se ne mijenja. Problem je u tome što su rashodi u bolničkom sustavu veći od prihoda i čini mi se da je to posljedica nedovoljnih uplata u fond zdravstvenog osiguranja, možda i djelomično posljedica neefikasnosti bolničkog i zdravstvenog sustava", istaknuo je za Danas.hr.