BROJNE TEŠKOĆE
POST-COVID SINDROM Ovo su znakovi i simptomi
Većina osoba koja preboli COVID-19 potpuno se oporavljaju u roku od nekoliko tjedana. Ali neki ljudi, čak i oni koji su imali blage verzije bolesti, nastavljaju osjećati simptome nakon početnog oporavka.
Znakovi i simptomi post-COVID sindroma
Stariji ljudi i ljudi s ozbiljnim zdravstvenim stanjima najvjerojatnije će imati dugotrajne simptome COVID-19, ali čak i mladi, inače zdravi ljudi mogu se osjećati loše tjednima pa čak i mjesecima nakon infekcije.
Uobičajeni znakovi i simptomi koji se zadržavaju tijekom vremena uključuju:
- Umor
- Kratkoću daha ili otežano disanje
- Kašalj
- Bol u zglobovima
- Bol u prsima
- Probleme s pamćenjem, koncentracijom ili spavanjem
- Bol u mišićima ili glavobolju
- Ubrzane ili snažne otkucaje srca
- Gubitak mirisa ili okusa
- Depresiju ili anksioznost
- Vrućicu
- Vrtoglavicu kada stojite
- Pogoršanje simptoma nakon fizičkih ili mentalnih aktivnosti
Oštećenje organa uzrokovano COVID-19
Iako se na COVID-19 gleda kao na bolest koja prvenstveno zahvaća pluća, može oštetiti i mnoge druge organe, uključujući srce, bubrege i mozak. Oštećenje organa može dovesti do zdravstvenih komplikacija koje ostaju nakon bolesti COVID-19. Kod nekih ljudi trajni zdravstveni učinci mogu uključivati dugotrajne probleme s disanjem, srčane komplikacije, kronično oštećenje bubrega te moždani udar.
Krvni ugrušci i problemi s krvnim žilama
COVID-19 može povećati vjerojatnost nakupljanja krvnih stanica i stvaranja ugrušaka. Dok veliki ugrušci mogu uzrokovati srčani i moždani udar, vjeruje se da velik dio oštećenja srca uzrokovanih COVID-19 proizlazi iz vrlo malih ugrušaka koji blokiraju sitne krvne žile (kapilare) u srčanom mišiću.
Ostali dijelovi tijela zahvaćeni krvnim ugrušcima uključuju pluća, noge, jetru i bubrege. COVID-19 također može oslabiti krvne žile i uzrokovati njihovo curenje, što pridonosi potencijalno dugotrajnim problemima s jetrom i bubrezima, prenosi MayoClinic.
Problemi s raspoloženjem i umorom
Ljudi koji imaju teške simptome COVID-19 često se moraju liječiti u bolnici, uz mehaničku pomoć kao što su respiratori. Takvo iskustvo može povećati vjerojatnost da će osoba kasnije razviti posttraumatski stresni sindrom (PTSP), depresiju i anksioznost.
Budući da je teško predvidjeti dugoročne ishode novog virusa COVID-19, znanstvenici promatraju dugoročne učinke srodnih virusa, kao što je virus koji uzrokuje teški akutni respiratorni sindrom (SARS).
Mnogi ljudi koji su se oporavili od SARS-a razvili su sindrom kroničnog umora, složeni poremećaj karakteriziran ekstremnim umorom koji se pogoršava tjelesnom ili mentalnom aktivnošću, ali se ne poboljšava mirovanjem. Isto može vrijediti i za osobe koje su imale COVID-19.
Mnogi dugoročni učinci COVID-19 još uvijek nisu poznati
Još uvijek se mnogo toga ne zna o tome kako će COVID-19 utjecati na ljude tijekom vremena, ali istraživanja su u tijeku. Istraživači preporučuju da liječnici pomno prate ljude koji su imali COVID-19 kako bi vidjeli kako njihovi organi funkcioniraju nakon oporavka.
Mnogi medicinski centri na zapadu otvaraju specijalizirane klinike za pružanje skrbi osobama koje imaju trajne simptome ili povezane bolesti nakon što se oporave od COVID-19. Dostupne su i grupe podrške.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.