Plakanje nije sramota: Sigurno niste znali da može dobro utjecati na vaše zdravlje

I muškarci i žene plaču više nego što mislite, statistike pokazuju da žene plaču malo više od pet puta mjesečno, dok muškarci plaču dva puta mjesečno. Nekoliko čimbenika igra ulogu u individualnoj sklonosti plakanju, a studija Američkog psihološkog udruženja došla je do zaključka da žene plaču više od muškaraca.

Oni navode kako biološki možda postoji razlog zašto žene plaču više od muškaraca. Testosteron može spriječiti plakanje, dok ga hormon prolaktin, viđen u višim razinama kod žena, može potaknuti. Objasnili su i zašto ljudi zapravo plaču. Ljudi mogu plakati iz mnogo razloga, većinom je ključan okidač emocionalni čimbenik. 

Fizički, plakanje pomaže našem tijelu osloboditi se stresa i vratiti emocionalnu ravnotežu otpuštanjem hormona stresa. Psihološki, suze mogu biti odgovor na tugu, radost, frustraciju i olakšanje, djeluju kao ventil za intenzivne osjećaje koji bi bez plakanja mogli biti razarajući. No, mogu biti i znak neverbalne komunikacije kojima se daje do znanja kako nam je potrebna podrška.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Prednosti plakanja

Istraživanje pokazuje da se osobe često sjećaju bolje nakon što plaču jer plakanje oslobađa emocije i stres. Plakanje ima i umirujući učinak na tijelo jer aktivira parasimpatički živčani sustav, koji je odgovoran za opuštanje mišića, regulaciju krvnog tlaka i otkucaja srca, probavu, apsorpciju hrane i nutrijenata, usporava disanje te potiče perifernu cirkulaciju i aktivira imunološki sustav.

Plakanje pomaže u ublažavanju boli. Endorfin "hormon sreće" koje tijelo oslobađa kada se plače može pomoći u ublažavanju određenih vrsta boli. Emocionalno oslobađanje koje dolazi s plakanjem također pomaže u smanjenju osjećaja uznemirenosti i nelagode, pridonoseći ukupnom ublažavanju boli.

Plakanje podiže raspoloženje. Plakanje može pomoći osloboditi prikrivene emocije i potaknuti oslobađanje endorfina, čime se raspoloženje popravlja. Osim toga, plakanje često dovodi do traženja i primanja socijalne podrške, potičući osjećaj povezanosti i ugode koji može značajno poboljšati raspoloženje osobe. 

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Nepoznanice o plakanju 

Isto tako, istraživanje pokazuje da plakanje otpušta hormone za ublažavanje stresa poput kortizola kroz suze, pomažući u čišćenju tijela. Studija čak pokazuje da emocionalne suze sadrže više hormona stresa nego druge vrste suza. Emocionalno oslobađanje od plača može pomoći u smanjenju tjeskobe i stresa zbog kojih bi inače bilo teže zaspati i spavati cijelu noć.

Nepoznanica je i da suze sadrže lizozim, enzim s antimikrobnim svojstvima. Lizozim pomaže u zaštiti očiju od infekcija neutralizirajući štetne klice koje dođu u kontakt s njima. Suze dakle pomažu u ispiranju prašine, krhotina i drugih nadražujućih tvari, smanjujući rizik od infekcija. Plakanje prirodno podmazuje oči, sprječava suhoću i osigurava da rožnica ostane vlažna i čista.

Kao prirodni izlaz za potisnute emocije, plakanje pomaže u oslobađanju od napetosti i stresa. Može pomoći u reguliranju snažnih osjećaja, donoseći osjećaj olakšanja i jasnoće. Mnogi bi ljudi opisali plakanje kao katarzični proces koji omogućuje ljudima da obrade i riješe emocije te vrate osjećaj ravnoteže.

FOTO: Pixabay (Ilustracija) 

Koliko biste trebali plakati?

Može biti stresno ili zabrinjavajuće čuti bebin plač, ali plač ima koristi i za dojenčad pomaže im pri disanju pročišćavanjem dišnih putova i povećanjem unosa kisika, osobito tijekom stresa ili nelagode. Ritmički obrazac plača također može regulirati bebino disanje, kao i kod odraslih, plakanje može osloboditi napetost i stres, pomažući bebama da se opuste i poboljšaju njihov san.

Nema propisanih savjeta o tome koliko biste trebali plakati. Količina uvelike varira od osobe do osobe i na nju utječu individualne razlike u emocionalnoj osjetljivosti, mehanizmima suočavanja i životnim okolnostima. Plakanje je prirodna i zdrava emocionalna reakcija koja služi kao oslobađanje od suspregnutih emocija i stresa.

Dok neki ljudi mogu naći olakšanje u učestalom plakanju, drugi mogu drugačije izražavati i rješavati svoje emocije. U konačnici, ne postoji određena kvota za plakanje. Neophodno je dopustiti sebi autentično iskustvo i obradu emocija, tražeći ravnotežu između izražavanja osjećaja i održavanja svoje emocionalne dobrobiti.

FOTO: Unsplash (Ilustracija) 

Kada potražiti pomoć stručnjaka?

Plakanje je normalno, međutim, ako plačete toliko često da izazivate zabrinutost, osobito ako to značajno utječe na vaš svakodnevni život, odnose ili opću dobrobit, razgovarajte s liječnikom. Ako epizode plača postanu nekontrolirane ili ometaju vašu sposobnost obavljanja svakodnevnih zadataka i odgovornosti, to može ukazivati na skriveni emocionalni stres kojem bi terapijska intervencija mogla pomoći.

Znanstvenici iskušavaju neobičnu metodu za demenciju: 'Čak im je trebalo manje lijekova'

Nadalje, ako je plač popraćen trajnim osjećajima tuge, beznađa ili očaja ili ako ne prestaje unatoč pokušajima samoregulacije, svakako bi bilo dobro obratiti se stručnjaku za mentalno zdravlje. Traženje podrške za mentalno zdravlje može pomoći u slučajevima kada ste pod velikim emocionalnim stresom i niste sigurni kako njime upravljati na zdrav način.