MENTALNO ZDRAVLJE

Ovisnost o lakim dovodi do smrti od teških droga: 'Nijedna uporaba nije potpuno bezopasna'

Autor

7Dnevno

Međunarodni mjesec borbe protiv ovisnosti obilježava se u razdoblju od 15. studenog do 15. prosinca s ciljem upozoravanja cjelokupne javnosti na problem zlouporabe svih oblika sredstava ovisnosti, a osobito droga. 

17.10.2024. u 09:46
Ispiši članak

Jača marihuana koja je ljudima dostupna danas znači da među tinejdžerima koji je puše postoji 11 puta veća vjerojatnost da se kod njih razviju problemi povezani s mentalnim zdravljem u odnosu na one koji je ne koriste, rezultati su istraživanja objavljenog u časopisu Psychological Medicine.

Istraživači su istaknuli kako "bi povezanost između kanabisa i psihotičnih poremećaja mogla biti i jača nego što pokazuju prethodna istraživanja, koja su se uglavnom temeljila na starijim podacima kada je kanabis bio manje učinkovit nego danas".

FOTO: Pixabay

Vrlo snažna povezanost korištenja kanabisa i rizika od razvoja psihoza u adolescenciji

Tinejdžeri su osobito osjetljivi na djelovanje kanabisa, upozorili su znanstvenici koji su pregledali ranije medicinske podatke sa Sveučilišta u Torontu, Centra za ovisnosti i mentalno zdravlje i ICES-a, ranije poznatog kao Institut za kliničku evaluacijsku znanost.

Riječ je, naime, o podacima o 11.000 tinejdžera iz Ontarija, pri čemu su u obzir uzeti i podaci o njihovim hospitalizacijama, pozivima upućenim hitnim službama i informacije o ambulantnim posjetama liječnika mladim pacijentima. "Naše istraživanje je prvo koje ukazuje na povezanost korištenja kanabisa u tinejdžerskoj dobi i naknadnih dijagnoza psihotičnih poremećaja", kažu stručnjaci.

André McDonald, jedan od sudionika istraživanja, rekao je kako "su otkrili vrlo snažnu povezanost između korištenja kanabisa i rizika od razvoja psihotičnih poremećaja u adolescenciji". "Iznenadili smo se jer nismo otkrili dokaze o takvoj povezanosti među ljudima u mlađoj odrasloj dobi", potvrdio je McDonald.

FOTO: Pixabay

Kanabis znatno jači u usporedbi s onim otprije nekoliko desetljeća

Znanstvenici su dodali kako "prosječna jačina tetrahidrokanabinola (THC), glavne psihoaktivne komponente kanabisa porasla je s otprilike 1 posto u 1980. na 20 posto u 2018. godini". Mozak tinejdžera u razvoju u današnje doba puno lošije reagira na 'jointove' koji su znatno jači u usporedbi s onima otprije nekoliko desetljeća, pretpostavljaju istraživači.

Američka vlada odlučila je u svibnju ove godine kategorizirati marihuanu kao manje opasnu drogu, što znači da ljudi koji koriste ili posjeduju tu supstancu vjerojatno ubuduće neće ići u zatvor. Promjena politike potencijalno bi mogla biti najveća promjena u saveznoj politici kanabisa u 40 godina, smatraju američki mediji.

Droge se u Sjedinjenim Američkim Državama svrstavaju u pet različitih kategorija, a do nedavno je marihuana ili kanabis bili u prvoj i stoga najstrožoj kategoriji koja uključuje heroin i LSD, a američka vlada je zatražila da se u budućnosti uvrsti u treću kategoriju. Kao rezultat, marihuana će biti u rangu sa steroidima ili paracetamolom.

FOTO: Unsplash

Potez Bidenove vlade ima dalekosežne posljedice

Kanabis se klasificira kao takozvana droga treće skupine, s umjerenim do niskim potencijalom za fizičku i psihičku ovisnost, preporučilo je Ministarstvo pravosuđa, koje nadzire Upravu za suzbijanje droga (DEA). Reklasifikacija priznaje medicinsku uporabu kanabisa, ali nije planirana potpuna legalizacija u cijeloj zemlji za privatnu potrošnju.

Naime, iako je marihuana već legalna u rekreativne i medicinske svrhe u više od 20 američkih saveznih država, a samo iz medicinskih razloga u više od desetak drugih država, savezni zakon još uvijek zaostaje, pa potez administracije Joea Bidena ima dalekosežne posljedice za istraživanje i oporezivanje, a pridonosi i daljnjoj dekriminalizaciji kanabisa.

Odrasle osobe koje svakodnevno konzumiraju marihuanu imaju 25 posto veću šansu za srčani udar od osoba koje je ne konzumiraju, pokazali su rezultati istraživanja objavljeni u Journal of the American Heart Association.

Veći kardiovaskulrni rizici svakodnevnih konzumenata marihuane

Oni su utemeljeni na podacima koje je prikupio Centar za kontrolu i prevenciju bolesti od 2016. do 2020. godine na uzorku od 434.104 stanovnika SAD-a u dobi od 18 do 74 godine, od kojih je četiri posto svakodnevno konzumiralo marihuanu, a sedam posto su bili povremeni korisnici koji su je koristili oko pet dana mjesečno.

Osim srčanih problema, svakodnevna konzumacija kanabisa za 42 posto povećava vjerojatnost od moždanog udara. Kardiovaskularni rizici su bili znatno niži za one koji su rjeđe konzumirali marihuanu, utvrđeno je studijom. Oni koji svakodnevno koriste kanabis imaju tri posto veću šansu za doživjeti srčani i pet posto veću za moždani udar od povremenih konzumenata.

"Sve veći broj država legalizira upotrebu marihuane zbog čega se percepcija ljudi o njezinoj štetnosti smanjuje. S obzirom na to da nova istraživanja ukazuju na to da je upotreba marihuane povezana s kardiovaskularnim bolestima, savjetujemo ljudima da se pregledaju i konzultiraju s liječnicima prije konzumiranja", navodi se u istraživanju.

'Dim kanabisa nije toliko različit od duhanskog'

Upotreba kanabisa kod odraslih ljudi u SAD-u povećala se i po prevalenciji i po učestalosti te se gotovo udvostručila u posljednja dva desetljeća, a najučestaliji način konzumacije marihuane bilo je pušenje, pušenje u kombinaciji s duhanom i jedenje hrane u kojoj se nalazi supstanca.

"Dim kanabisa nije toliko različit od duhanskog dima, osim po psihoaktivnoj tvari THC naspram nikotina", navodi glavna autorica studije Abra Jeffers, analitičarka podataka u Općoj bolnici Massachusetts u Bostonu koja istražuje duhan i prestanak pušenja.

Ova saznanja potvrđuju i druga istraživanja koja su pokazala da je svakodnevna uporaba marihuane povezana s učestalosti koronarne bolesti srca, srčanog i moždanog udara. "Naša studija pokazuje da pušenje kanabisa ima značajne kardiovaskularne rizike, baš kao i pušenje duhana. Ovo je osobito važno jer je uporaba kanabisa u porastu, a konvencionalna uporaba duhana se smanjuje", rekla je Jeffers.

'Pušenje marihuane moglo bi više štetiti plućima od duhana'

Robert Page II, profesor kliničke farmacije i fizikalne medicine na Fakultetu za farmaciju i farmaceutske znanosti Sveučilišta Colorado Skaggs, rekao je kako "najnovije istraživanje o uporabi kanabisa pokazuje da pušenje i udisanje kanabisa povećava koncentraciju karboksihemoglobina u krvi i katrana, slično učincima udisanja duhanske cigarete".

"Oboje se povezuje s bolestima srčanog mišića, bolovima u prsima, poremećajima srčanog ritma, srčanim udarima i drugim ozbiljnim stanjima", naglasio je Page. Hašiš se, pak, sastoji od mehanički izdvojene konopljine smole sastrugane s lišća i nakupina na stabljici, a jači je od marihuane i sadrži 15 do 50 posto THC-a, dok je najjače hašišovo ulje – ekstrakt otopine smole.

Pušenje marihuane moglo bi više štetiti plućima od duhana, pokazuje kanadska studija provedena na ograničenom uzorku, objavljena u časopisu Radiology. Znanstvenici sa sveučilišta i bolnice u Ottawi analizirali su snimke pluća 56 pušača marihuane, 57 nepušača i 33 osobe koje su pušile samo duhan između 2005. i 2020. godine.

FOTO: Unsplash

Viša stopa upale i bolesti može biti povezana s načinom konzumacije te droge

Stopa upale dišnih puteva i emfizema (kronična plućna bolest) viša je među pušačima marihuane nego među pušačima duhana i nepušačima, utvrdili su istraživači. Distribuciju medicinskog kanabisa su legalizirale Rumunjska, Francuska, Italija, Njemačka, Austrija, Češka i druge zemlje EU-a, a od 2013. Hrvatska je legalizirala primjenu medicinskog kanabisa za teža oboljenja. Riječ je o uljima i kapsulama, ali ne i o "jointu".

Viša stopa upale i bolesti među pušačima kanabisa u odnosu na pušače duhana može biti povezana s načinom konzumacije droge, napominje Giselle Revah radiologinja u bolnici u Ottawi, gdje se provodilo istraživanje.

U zemljama u kojima je dekriminalizirana u medicinske svrhe za liječenje i ublažavanje bolova kod propisanih dijagnoza (epilepsija, multipla skleroza, rak, AIDS…) marihuana se kupuje u ljekarni na liječnički recept u obliku inhalata, kapsula, ulja ili cvijeta za čajeve.

FOTO: Unsplash

'Opći porast stope trovanja kanabisom'

Rezultati 30 odvojenih studija o legalizaciji kanabisa i njegovu utjecaju na akutna trovanja koje su analizirali istraživači sa Sveučilišta u Sydneyu, a svoja su opažanja objavili u časopisu Addiction ukazuju na "opći porast stope trovanja kanabisom nakon njegove legalizacije ili dekriminalizacije".

"Čini se da su povećana dostupnost i konzumiranje namirnica s kanabisom znatno utjecali na porast slučajeva trovanja, osobito među djecom", rekla je Rose Cairns s australskog sveučilišta, osobito pritom upozorivši na gumene bombone i čokoladu.

Marihuana je droga koja izaziva mnoge štetne posljedice na zdravstvene, psihološke i socijalne aspekte čovjekovog života, a imajući u vidu njezine učinke na cijelo tijelo, ne možemo je klasificirati kao laku drogu, jer sve su droge teške, osobito ako uzmemo u obzir da su mnogi ovisnici o heroinu koji su se liječili u bolnicama za odvikavanje počeli s kanabisom.

FOTO: Pixabay

'Magične' gljive su najsigurnija droga?

Najsigurnija rekreacijska droga su gljive, otkriva istraživanje Global Drug Survey (GDS) iz 2017. godine. Rezultati velikog istraživanja koje je obuhvatilo 115.523 osobe iz više od 50 zemalja ovisili su o tome koliko su puta konzumenti trebali hitnu medicinsku pomoć, a po njima se ispostavilo da su "magične" gljive odgovorne za najmanji postotak hitnih posjeta bolnicama, nakon čega slijedi kanabis na drugom mjestu, dok su brojevi u prosjeku izjednačeni po spolovima, ali u većini slučajeva žene su izložene većem riziku.

Kombinirana upotreba gljiva s alkoholom i upotreba u rizičnim ili nepoznatim okruženjima povećava rizik od štetnosti, izjavio je osnivač GDS-a, psihijatar Adam Winstock. Gotovo 10 tisuća sudionika izjavilo je da je u prošloj godini konzumiralo halucinogene gljive, a tek je 0,2 posto njih završilo u bolnici nakon toga. Nijedna uporaba droga nije potpuno bezopasna, naglašavaju istraživači.

Sudionici istraživanja su znanstvenicima prijavili poboljšanja u nizu područja seksualnih funkcija, čak i šest mjeseci nakon uzimanja psihodelika. Psihodelična iskustva povezana su s "poboljšanom seksualnom funkcijom", sudeći po prvom znanstvenom istraživanju o utjecaju psihodelika na seks.

'Čarobne' gljive posjeduju obećavajuću efikasnost u tretiranju depresije

Znanstvenici iz Centra za istraživanje psihodelika na Kraljevskom koledžu u Londonu ispitali su 261 osobu, većinom iz SAD-a, prije i nakon psihodeličnog iskustva. Poboljšanja se mogu vidjeti i mjesecima nakon njega izazvanog uzimanjem čarobnih gljiva, LSD-ja i drugih psihodelika, pokazalo je istraživanje objavljeno u časopisu Scientific Reports.

Tommaso Barba, vodeći autor studije, rekao je kako njihova otkrića ukazuju na potencijalno poztivne učinke za stanja koja negativno utječu na seksualno zdravlje, uključujući kliničku depresiju i anksioznost. Ima daljnju potencijalnu korist u liječenju depresije, gdje bi psihodelični spojevi poput psilocibina (sastojku čarobnih gljiva) potencijalno mogli pomoći u izbjegavanju seksualne disfunkcije izazvane lijekovima – jedne od najvećih nuspojava postojećih standardnih antidepresiva, naglašavaju znanstvenici.

Prema procjenama stručnjaka, čak 300 milijuna ljudi diljem svijeta boluje od depresije, bolesti modernog doba koja pogađa ljude svih dobnih kategorija iz svih društvenih slojeva. 'Čarobne' gljive posjeduju obećavajuću efikasnost u tretiranju depresije, pokazali su rezultati istraživanja koje je objavio The British Medical Journal.

FOTO: Pixabay

'Razina efekta psilocibina oko četiri puta snažnija nego kod postojećih antidepresiva na tržištu'

Istraživanje dvoje britanskih znanstvenika, Athine-Marine Metaxa sa Sveučilišta Oxford i Mikea Clarkea iz Centra za javno zdravstvo u Belfastu sastojalo se u uspoređivanju baza podataka prijašnjih klinički kontroliranih ispitivanja koja su istraživala efikasnost psilocibina kao lijeka za simptome depresije u odnosu na placebo.

Tretman psilocibinom ima obećavajući potencijal u smanjenju simptoma depresije nakon jedne ili dvije doze s malo nuspojava i bez trenutnih dokaza o izazivanju ovisnosti, zaključuju istraživači, koji su uspoređujući sedam istraživanja koja su ispunjavala kriterije sa ukupno 436 sudionika i gledajući po Hedges' g mjeri efekta (gdje je sve iznad 0,8 snažni efekt, odnosno znatno poboljšanje), došli su do skoro senzacionalnih rezultata s magičnim gljivama, odnosno psilocibinom.

Naime, prosječni Hedges' g efekt poboljšanja iznosio je 1,64. "Razina efekta koje smo vidjeli kod uporabe psilobicina je otprilike četiri puta snažnija nego kod kliničkih ispitivanja s postojećim antidepresivima na tržištu", kazao je Alan Davis, profesor psihijatrije i bihevioralnih znanosti na školi medicine Johns Hopkins sveučilišta.

FOTO: Pixabay

Na psilocibin su svi reagirali dobro, što kod tradicionalnih antidepresiva nije slučaj

Ima više različitih depresivnih poremećaja i istraživače je začudilo da su na psilobicin svi reagirali dobro, odnosno da je tretman imao pozitivnih efekata, što kod tradicionalnih antidepresiva nije slučaj. Znanstvena i medicinska zajednica prilično su oprezne oko toga, rekla je profesorica Kristen Morely, stručnjakinja za medicinu ovisnosti.

Nakon što je Australija postala prva zemlja koja je klasificirala psihodelike kao lijekove na nacionalnoj razini, u središtu je pozornosti kad je riječ o njihovoj terapijskoj primjeni. Ovo je ključni trenutak, rekli su mnogi stručnjaci i pacijenti pozdravljajući odluku. Odobrenje dopušta upotrebu psilocibina, koji se nalazi u takozvanim čarobnim gljivama, za liječenje rezistentne depresije, kao i MDMA (ecstasy) za posttraumatski stresni poremećaj (PTSP).

Ova europska država legalizirala marihuanu: Građani se okupili na proslavu

To nije čudotvorni lijek, upozorio je profesor Richard Harvey, predsjedavajući Upravljačke grupe za psihodelično potpomognutu terapiju Kraljevskog australskog i novozelandskog koledža psihijatara (RANZCP), naglašavajući potrebu za opreznim i informiranim pristupom. Potrebne su veće studije i više istraživanja u ovom području, pozivaju Australsko medicinsko udruženje (AMA) i RANZCP.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.