USPORAVA STARENJE

Ova biljka stvarno bi se trebala naći na vašem tanjuru: 'Fantastična je za vaše zdravlje'

Autor

im

Tušt je samonikla i mesnata biljka koja raste na tlu, otporna je na sušu i vlagu i sve vremenske uvjete, a ljudska ruka mu u razvijanju nije nimalo potrebna.

25.07.2024. u 10:12
Ispiši članak

Tušt ne treba nikakvu njegu, a smatra ga se jestivom biljkom koji mnogi smatraju korovom i jednim od smetala među ostalim jestivim sadnicama. Njegova moć se pokazala fantastičnom za naše zdravlje, a njegova ljepota uspješno prkosi svakom porivu da ga se samo tek tako iščupa. Ova biljka ima i drugi naziv, a to je portulak (lat. Portulaca oleracea). Dr. sc. Anita Freimann licencirana je Raw Food edukatorica te je objasnila kakva bilja je tušt.

"On je jednogodišnja, puzajuća biljka koja cvjeta od svibnja do rujna, a osim u vrtovima možemo je naći u dvorištima te na livadama. Njezini su listići jajastog oblika, mesnati su i plosnati, a stabljike crvenkaste boje duge oko 40 centimetara. Okus tušta je slano kiselkast", objasnila je dr. Freimann ovu moćnu biljku i dodala kako se njezina ljekovita svojstva već stoljećima koriste u Indiji, Kini, dok neki zapisi govore da su je u svojim receptima koristili i stari Grci.

"Tušt je zapravo svestrana biljka koju možemo koristiti na doista različite načine, kao sok, salatu, od njega možemo raditi razna variva, juhe, rižoto... Ova je biljka iskoristiva u cijelosti; njezini listovi, stabljike, sjemenke i mali žuti cvjetići. Nutritivni sastav tušta u 100 g je svega 16 kcal", istaknula je dr. Freimann. To ga čini izuzetno nisko kaloričnim zelenim lisnatim povrćem. Osim toga, sadrži svega 3.4 g ugljikohidrata, 1.3 g proteina i 0.1 g masti. Izuzetno je bogat vitaminom E, čak više od samog špinata, a obiluje i vitaminima A i C.

FOTO: Pixabay

Bogat mineralima i željezom

Friemann je navela kako je tušt često krivo etiketirana biljka, jednako tako bogata željezom te bi mogla biti od velike koristi posebno onim osobama koje se bore s anemijom. "I to potpuno besplatno. Osim željeza, od ostalih minerala kojima obiluje ova svestrana biljka naša sugovornica ističe bakar, kalcij i magnezij. Selena, cinka i beta karotena tušt sadrži znatno više od mrkve, a omega-3 masne kiseline, znatno više od ribljeg ulja", istaknula je, piše Jutarnji list.

"Suhi listovi biljke mogu se koristiti kao čaj koji je ujedno i dobar antidepresiv. Zatim, moć listova je poznata i kod zacjeljivanja rana. Njih pak morate zdrobiti, pasirati te ih staviti na rane. Sjemenke tušta su dobre za micanje parazita i nametnika kod djece, a spomenuti magnezij kojim ova biljka obiluje pomoći će kod stanja glavobolje. Osim toga, jača rad krvnih žila i srca te općenito djeluje na podizanje imuniteta. Antioksidansi će pomoći u mnogočemu pa tako i usporavanju procesa starenja", objasnila je.

Poznate su dobrobiti omiljenog napitka: Gastroenterolog otkrio da kavu često pogrešno pijemo

"Karotenoidi utječu na zategnutost i elastičnost kože. Tušt je također odličan diuretik i laksativ zbog čega se često koristi u preparatima za mršavljenje", dodala je Anita Freimann. Ipak, unatoč svim nabrojenim dobrobitima, ova biljka ima i svoju negativnu stranu. Naime, u sebi sadrži oksalnu kiselinu pa se kod bubrežnih bolesnika preporučuje koristiti je s oprezom.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.