Osjetila nas mogu prevariti: Halucinacije su posljedica neke druge bolesti

Svjetska zdravstvena organizacija (WHO) ističe kako je mentalno zdravlje značajno povezano s našim subjektivnim osjećajem dobrobiti – našom emocionalnom, psihološkom, socijalnom (društvenom), duhovnom, ali i tjelesnom dobrobiti te je sastavni dio općega zdravlja.

Smatra se da je osoba koja je dobroga mentalnog zdravlja zadovoljna, pozitivna, sposobna biti sretna u obitelji, prihvaća druge ljude, sposobna je stvarati i održavati prijateljstva, produktivna je i dobro se nosi sa životnim nedaćama i stresovima.

FOTO: Pixabay

Halucinacije su posljedica neke druge bolesti

Kada dođe do nesklada javlja se mentalni poremećaj, kojeg prema WHO, karakterizira klinički značajan poremećaj na kognitivnoj, emocionalnoj ili ponašajnoj razini, a obuhvaća niz stanja s različitim simptomima.

Neki od tih poremećaja su psihosocijalni poremećaj, psihosocijalni invaliditet, depresija, anksioznost i napadaji panike. No, neke bolesti uzrokuju druge, a primjer za to su halucinacije.

Naime, one se javljaju kod oboljelih od nekih drugih bolesti i vrlo su česte kod pacijenata koji boluju od shizofrenije, manije, postraumatskih poremećaja, delirija ili demencije. Halucinacije mogu biti privremene, ali, nažalost one mogu i trajno oštetiti ljudsko zdravlje, piše 7Dnevno.

FOTO: Pixabay

Ostali uzroci

Drugi uzroci koji dovode do halucinacija mogu biti intoksikacija, a to je stanje uzrokovano trovanjem otrovima ili prekomjernim uzimanjem normalno neškodljivih supstanci ili pak korištenjem nekih vrsta droga poput marihuane, LSD-a, kokaina, heroina ili alkohola. Nekada se halucinacije javljaju i kod teških bolesti kao što su insuficijencija bubrega i jetre te tumori mozga.

Halucinacija je lažna percepcija predmeta ili događaja odnosno osjetilni doživljaj koji se javlja kao posljedica pogrešne percepcije podražaja izvana. To znači da osoba može vidjeti, mirisati, čuti, okusiti ili čak osjetiti nešto što zapravo nije prisutno. Naša osjetila nas mogu prevariti uslijed oštećenja, bolesti i sličnih promjena na mozgu. Halucinacije se razlikuju od deluzija. Deluzije su također simptom demencije, ali u tom slučaju osoba ima lažna razumijevanja i vjerovanja o onome što se događa u sadašnjosti.

Za neke ljude koji žive s demencijom njihov mozak pogrešno tumači informacije iz njihovih osjetila. To se naziva promjenama u percepciji i dovodi ih do nerazumijevanja svijeta oko sebe ili pak do halucinacija. Najčešće i tipične su slušne halucinacije, što znači da osobe čuju razne glasove. Riječ je o glasovima koje čuje samo bolesnik. Najčešće glasovi međusobno razgovaraju, komentiraju ponašanje oboljelog, daju mu savjete ili ga kritiziraju. Glasovi mogu i naređivati pa govorimo o imperativnim halucinacijama.

FOTO: Pixabay

Najrjeđe halucinacije mirisa i okusa

Rjeđe dolazi do vidnih halucinacija što znači da te osobe vide stvari koje ne postoje, npr. mogu vidjeti neku neobičnu svjetlost, zatim čudovišta, ljude, predmete i sl. Postoje i tjelesne halucinacije što znači da pacijenti imaju razne osjete po tijelu, a koji nisu izazvanim pravim nadržajem. Tako primjerice mogu osjećati da im se unutarnji organi raspadaju ili putuju po tijelu ili da im struja prolazi kroz noge.

Najrjeđe su halucinacije mirisa i okusa. Nakon što se provedu sve pretrage, liječnik postavlja dijagnozu na osnovu anamneze, kliničke slike, neuropsihijatrijskog pregleda, laboratorijskih analiza, pregleda rendgenom, CT-a i magnetne rezonance mozga.

Osobe s poremećajima sličnima shizofreniji trebaju podršku okoline: Često su neshvaćene

Kada je dijagnoza ustanovljena, započinje liječenje osnovne bolesti koja je uzrokovala halucinacije. Kod shizofrenije se koriste antipsihotici. Kakav će biti tijek liječenja ovisi o samom pacijentu i koliko je “duboko” bolest uznapredovala.

*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.