ZVONO ZA UZBUNU

Opasan parazit širi se brzo i teško ga je iskorijeniti: 'Pretvorio sam se u kostura'

Autor

tg

Svijetu prijeti borba s novim super-parazitom kojeg se neće biti lako riješiti. U pitanju su mikroskopske gljivične spore koje žive u i na ljudskim tijelima te u prljavštini i zraku.

07.05.2025. u 12:21
Ispiši članak

Torrence Irvin vjeruje da su mu po život opasne gljivice zvane Coccidioides ušle u pluća u lipnju 2018. dok se opuštao u svom dvorištu u Pattersonu u Kaliforniji. Irvin je bio na rubu smrti, a onda je specijalist ispravno dijagnosticirao njegovu infekciju.

"Od čovjeka od 130 kilograma pretvorio sam se u kostura od 70 kilograma. Došao sam do točke gdje su moji prvi liječnici digli ruke od mene i rekli mojoj supruzi da ne mogu ništa više učiniti. Još se sjećam kako je jecala kad su joj to rekli", ispričao je Irvin za CNN.

Kroz sličnu je stvar prošao Rob Purdie kad je udahnuo spore Coccidioides dok je radio u vrtu. Infekcija se ubrzo proširila na njegov mozak, uzrokujući gljivični meningitis. Riječ je o potencijalno smrtonosnoj upali zaštitnih membrana koje okružuju mozak i leđnu moždinu. "Da bih kontrolirao svoju bolest do kraja života, moram primati intrakranijalne injekcije s otrovnim 80 godina starim lijekom koji me polako truje", rekao je Purdie.

FOTO: Unsplash/ilustracija

Infekcije je sve teže liječiti

CNN povlači paralelu s popularnom serijom "The Last Of Us" u kojoj se proširi izmišljena, mutirana gljivica Cordyceps, a parazit brzo napada mozak žrtve i pretvara je u nasilnog predatora. U realnosti, Cordyceps inficira samo insekte poput mrava, kornjaša, leptira, moljaca i pauka - ostatak radnje je znanstvena fantastika.

Međutim, opasne gljivice koje ubijaju ljude i danas se brzo šire svijetom. Nedavne globalne procjene pokazuju da godišnje postoji 6,5 milijuna invazivnih gljivičnih infekcija i oko 3,8 milijuna smrtnih slučajeva - a neke od tih infekcija postaju sve teže liječiti.

Zbog otpornosti mikroba na postojeće fungicidne lijekove, Svjetska zdravstvena organizacija je u travnju navela 19 vrsta gljivica kao kritične, visoke ili srednje prioritete za razvoj novih lijekova. Gljive iz roda Coccidioides, koje su zarazile Irvina i Purdieja, na tom su popisu prioriteta.

FOTO: Unsplash/ilustracija

Zašto je teško proizvesti antifungalne lijekove?

Iako su smrtni slučajevi povezani sa superbakterijama veći nego kod gljivica, dostupne su stotine antibiotika za liječenje bakterija. Nasuprot tome, prema Američkom centru za kontrolu i prevenciju, u upotrebi je samo oko 17 antifungalnih lijekova. Jedan od razloga za to leži u tome što je teško proizvesti lijek koji ubija gljivice, a da pritom ne nanese štetu ljudima.

"Ako pokušavate napraviti antifungalni lijek, morate osmisliti kako pritom ne nanijeti štetu genima i proteinima kod ljudi. Trenutno, lijek koji koristimo, a koji ubija gljivice, može oštetiti bubrežne stanice, tako da osoba može imati zatajenje bubrega", objasnio je specijalist za zarazne bolesti dr. Neil Clancy.

Drugi antifungalni lijekovi mogu uzrokovati impotenciju, pankreatitis, oštećenje jetre i teške alergijske reakcije. Gljivične infekcije kod inače zdravih ljudi obično se rješavaju trenutnim antifungalnim liječenjem, posebno kada se otkriju rano, kažu stručnjaci. Oni koji su najosjetljiviji na invazivne gljivične infekcije su ljudi s oslabljenim imunološkim sustavom  zbog kemoterapije, dijalize, HIV-a/AIDS-a, imunosupresivnih lijekova i transplantacije organa ili matičnih stanica.

FOTO: Pixabay/ilustracija

Četiri kritična gljivična parazita

Međutim, ni Irvin ni Purdie nisu bili imunokompromitirani kada su se zarazili. Istraživač gljivica i profesor medicine na Medicinskom fakultetu Sveučilišta Kalifornija u Davisu, dr. George Thompson, objasnio je da se neki pacijenti jednostavno ne mogu izboriti dobro s infekcijom.

"Kad bismo mogli shvatiti što je drugačije u njihovom imunološkom sustavu, možda bismo ga mogli ojačati kako bismo im pomogli u suzbijanju gljivica", rekao je Thompson, specijalist koji je Irvinu ovu zarazu.

Cryptococcus neoformans, koji uzrokuje potencijalno smrtonosni oblik meningitisa, našao se na vrhu WHO-ovog popisa četiri gljivična parazita koji su najvažniji prioritet za istraživanje i razvoj novih lijekova. Stopa smrtnosti od ove infekcije izuzetno je visoka, do 61 posto, posebno kod pacijenata s HIV infekcijama. Aspergillus fumigatus, plijesan koja oštećuje pluća i može se proširiti na druge dijelove tijela, druga je na popisu.

FOTO: Pixabay/ilustracija

Izgledalo je kao prehlada...

Thompson navodi da je Aspergillus posvuda, u tlu, lišću... "Zaista ga je teško izbjeći i ima vrlo visoku stopu smrtnosti, kod nekih ljudi i do 40 posto, pa je to infekcija za koju nam očajnički trebaju novi lijekovi."

Candida auris je treća na kritičnom popisu i jedinstvena je na nekoliko načina. Prvo, mikrob je već bio otporan na sve četiri klase fungicidnih tretmana kada se prvi put pojavio u SAD-u 2013. godine. Candida albicans je četvrta na popisu kritičnih prioritetnih patogena WHO-a.

Torrence Irvin počeo je imati problema s disanjem u lipnju 2018. godine. Mislio je da je u pitanju samo prehlada pa nije išao liječniku. U kolovozu je počelo povraćanje. "Povraćao sam sve što sam unosio, bilo da je to bila voda ili kruta hrana. Supruga je naručila vrećice za povraćanje i morao sam jednu imati sa sobom, kamo god sam išao, što god sam radio. Počeo sam slabiti i gubiti na težini", prisjetio se.

FOTO: Pixabay/ilustracija

'Došli smo do točke u kojoj smo iscrpili sve druge mogućnosti...'

Završio je u bolnici, a prvotna dijagnoza bila je upala pluća. Irvin je rekao da liječnici nisu mogli razumjeti zašto ne reagira na antibiotike, a oporavak mu je ometao i dijabetes. Imao je opasno visoku temperaturu, a kako mu se stanje nastavljalo pogoršavati, završio je na respiratoru.

Klimatska kriza, sve veći broj šumskih požara i pješčanih oluja mogli bi potaknuti širenje ovih opasnih gljivica, sugeriraju istraživači. Thompson je upozorio da se bilo tko može zaraziti. "U središnjoj Kaliforniji ljudi se zaraze samo vozeći se niz međudržavnu cestu 5."

Prijeti li Europi nova zdravstvena kriza: Provjerili smo koliko oboljelih ima u Hrvatskoj

Irvin je u ožujku 2019. godine otišao u Thompsonovu kliniku te ga je Thompson uvrstio na eksperimentalni lijek olorofim kao dio kliničkog ispitivanja faze II kako bi se testirao njegov utjecaj na Coccidioides. "Thompson je rekao da smo došli do točke u kojoj smo iscrpili sve druge mogućnosti pa smo supruga i ja bili spremni isprobati ovu opciju", ispričao je Irvin. Thompson vjeruje da bi Irvin umro od infekcije da nije došlo do promjene u liječenju. Danas Irvin više ne uzima olorofim, a ponovljeni testovi ne pokazuju pojavu bolesti. No, s obzirom na prirodu infekcije, liječnici upozoravaju da se bolest može reaktivirati.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.