Oko 100.000 Hrvata ne zna da ima šećernu bolest, a broj oboljelih je četiri puta veći!

Naime, važnost ovakvih akcija nepobitno podržavaju brojke. U Hrvatskoj je oko 400.000 oboljelih od šećerne bolesti, a još je oko 100.000 osoba koje tu bolest imaju, a da to i ne znaju.

Kako bi se obilježio ovaj dan, na zagrebačkom Cvjetnom trgu organizirana je javnozdravstvena u sklopu koje su građani mogli doći i besplatno izmjeriti šećer, tlak, indeks tjelesne mase, ali i spirometriju.

Preciznije brojke govore o oko 388 tisuća osoba u Hrvatskoj koje su registrirane kao šećerni bolesnici, a još oko 100 tisuća njih ni ne zna da od nje boluje, Time dolazimo do brojke od oko pola milijuna ljudi koji boluju od šećerne bolesti, istaknula je predsjednica Hrvatskog saveza dijabetičkih udruga Zrinka Mach. Broj oboljelih neprestano se povećava, dodala je.

"Prepoznajte svoj rizik, saznajte svoj dogovor" tema je ovogodišnjeg Svjetskog dana šećerne bolesti. Time se, kazala je Mach, naglašava prepoznavanje čimbenika rizika od nastanka ove bolesti, a upravo je to ono na što svatko od nas može utjecati. Riječ je upravo o onim elementima na koje će vas upozoriti bilo koji liječnik kada je riječ o preventivi: zdravo življenje. A to uključuje, kaže predsjednica Saveza, voditi računa što i koliko jedemo i krećemo li se dovoljno. U tom smislu bi mogli kroz 10 do 15 godina imati i manji broj oboljelih od šećerne bolesti.

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Užas u školskim klupama: Nakon Splita, opasna bolest došla i u Zagreb, roditelji strahuju

Preventivni programi

Ministarstvo zdravstva ovakve preventivne aktivnosti snažno podržava, istaknula je načelnica Sektora za primarnu zdravstvenu zaštitu i zdravstveni turizam u Ministarstvu Ivana Portolan Pajić, što i nije iznenađenje s obzirom na to da se čeka javno predstavljanje rezultata provedbe pilot-projekta preventivnih zdravstvenih pregleda u pet županija. Podsjetimo, riječ je o jednom od temelja zdravstvene reforme koju je pokrenuo aktualni ministar zdravstva Vili Beroš. Upravo na rezultatima pilot projekta, temeljit će se nacionalni program preventivnih zdravstvenih pregleda koji bi trebali zaživjeti sljedeće godine.

"Preventivni programi su usmjereni na rano otkrivanje šećerne bolesti kako bi se spriječile komplikacije šećerne bolesti na koje se izdvaja veliki dio sredstava iz zdravstvenog sustava", istaknula je spriječiti ga. U tom smislu, istaknula je, HZZO je u suradnji s Ministarstvom odobrio laboratorijsku pretragu HbA1c koja će se moći provoditi ne samo za kontrolu šećerne bolesti već i za otkrivanje pred dijabetesa. 

Dijabetes (šećerna bolest) je, istaknimo, poremećaj metabolizma karakteriziran kroničnom povišenom razinom šećera u krvi (hiperglikemijom) zbog poremećenog izlučivanja inzulina, djelovanja inzulina ili oboje. Prvi simptomi dijabetesa mogu biti suptilni i ljudi ih često dožive kao beznačajne, nesvjesni da brza reakcija može biti od presudne važnosti.

Neki od znakova na koje bi trebalo obratiti pažnju su kontinuirana žeđ i učestalo mokrenje, prekomjerna glad, stalni umor, zamagljen vid, neobjašnjiv gubitak težine, svrbež kože, sporo zarastanje rana, tamne mrlje na koži i trnci u rukama i nogama. 

FOTO: HINA/Daniel Kasap

Plućne bolesti jedne od najčešćih u populaciji

Međutim, treba pozornost usmjeriti i na plućne bolesti koje su jedne od najčešćih u ukupnoj populaciji. Procjene govore da oko 11 posto odraslih osoba boluje od KOPB-a, ali veliki dio njih nije dijagnosticiran. Upravo je pušenje, koje je u Hrvatskoj u prosjeku na puno većoj razini nego je to u ostatku Europe, jedan od najvažnijih rizičnih faktora za nastanak bolesti. Dr. Gordana Pavliša s Klinike "Jordanovac" stoga je apelirala na pušaču koji uzastopno kašlju duže od dva mjeseca neka se jave liječniku.

Riječ je o kroničnoj opstruktivnoj plućnoj bolesti, odnosno skup plućnih bolesti koje uključuju kronični bronhitis, emfizem i kroničnu opstruktivnu bolest dišnih puteva. Simptomi uključuju otežano disanje, uporan prsni kašalj sa sluzi, česte infekcije prsnog koša i uporno hripanje.

* Tekst je nastao u okviru projekta "Što skriva Beroševa reforma zdravstva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.