Odbor Europskog parlamenta zatražio aktivnije promicanje cijepljenja, evo što predlažu 'protivnicima'

Odbor za okoliš, javno zdravlje i sigurnost hrane Europskog parlamenta u utorak je izglasao "Rezoluciju o neodlučnosti u vezi s cijepljenjem i smanjenju stopa cijepljenja u Europi“ u Europskoj uniji čiji su autori zastupnici iz svih klubova u Europskom parlamentu.

Nacrt rezolucije usvojen je u odboru s 55 glasova za, jednim protiv dok je troje zastupnika bilo suzdržano. O rezoluciji bi se  svi zastupnici Europskog parlamenta trebali izjasniti na plenarnoj sjednici u travnju ili svibnju u Strasbourgu.

Europski parlament u rezoluciji ističe važnost transparentnosti u stvaranju povjerenja javnosti te poziva države članice i Komisiju da kampanjama i informiranjem promiču cijepljenje .

Zastupnici su istaknuli da bi se povjerenje dijela javnosti u cjepiva vratilo većom transparentnošću oko analiza cjepiva i njihovih popratnih pojava te financiranjem neovisnih istraživanja.  

Istraživači moraju objaviti ako su u mogućem sukobu interesa i biti isključeni iz evaluacije cjepiva ako isti postoji, a trebalo bi ukinuti i povjerljivost ocjena Europske agencije za lijekove i javnosti učiniti dostupnim znanstvene i kliničke podatke, predlažu zastupnici Europskog parlamenta.

Također predlažu otvoreni dijalog s civilnim društvom temeljen na znanstvenim činjenicama kako bi se suzbile netočne i neznanstvene informacije o cijepljenju.

Hrvatski europarlamentarci za cijepljenje

Članica odbora, hrvatska europarlamentarka dr. Biljana Borzan, koja je sudjelovala je u izradi rezolucije, ocjenjuje kako se EU treba snažnije angažirati na promicanju cijepljenja.

"Zdravstvo je u nadležnosti pojedinih država članica Unije, no recite to virusima i bakterijama.  I oni uživaju slobodu kretanja po Uniji i Schengen im ništa ne znači.  Upravo zato se EU mora više angažirati. Razvijene zemlje danas ulažu velika sredstva u programe cijepljenja u tzv. zemljama trećeg svijeta, no u isto vrijeme ne mogu svoje vlastite građane uvjeriti u nužnosti i korist cijepljenja", ocijenila je Borzan za HInu.

Dubravka Šuica, zamjenska članica Odbora, ističe kako činjenica da su za rezoluciju glasali svi klubovi zastupnika pokazuje da je EU svjesna problema.

"Na Rezoluciji su zajedno radili i za nju glasovali svi klubovi zastupnika, što je jasan znak da je EU svjesna ovog opasnog zdravstvenog problema. Pad povjerenja zbog straha od negativnih nuspojava dovodi do odbijanja cjepiva koja spašavaju život. Sustavno informiranje javnosti, znanstveni dokazi i informacije koje dolaze od educiranih medicinskih djelatnika dio su strategije kojom se borimo za porast procijepljenosti, za zdravlje naše i budućih generacija“, poručila je Šuica, priopćio je ured zastupnice.

U 14 europskih zemalja tijekom samo prva dva mjeseca 2017. godine zabilježeno je više od 1500 slučajeva ospica zbog sve većeg broja necijepljenih osoba, uključujući i Hrvatsku. Podatak Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) pokazuje kako se u zadnjih šest godina broj cijepljene djece cjepivom protiv ospica, zaušnjaka i rubeole (MPR), čija se prva doza daje djeci u drugoj godini života, smanjio za šest postotnih poena, podsjeća se u priopćenju ureda zastupnice Šuice.

Borzan ukazuje da je čest argument pokreta protiv cjepiva da unapređenje životnog standarda, a ne cijepljenje, dovodi do smanjivanja broja oboljelih no da usporedba kretanja slučajeva ospica i vodenih kozica daje drugačiju sliku. Radi se o bolestima čiji je način širenja istovjetan, no cijepljenje protiv ospica je obvezatno, dok za vodene kozice nije. Prema podacima Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo, od 1968., dakle po uvođenju cijepljenja, broj slučajeva ospica drastično pada, dok broj oboljelih od vodenih kozica stagnira do današnjih dana.

"Cijepljenje je na neki način žrtva vlastitog uspjeha. Njime su iskorijenjene ili suzbijene pošasti poput boginja i dječje paralize i nove generacije, koje žive bez straha od njih, ne vide potrebu za cijepljenjem.  To se odnosi na građane, ali i na zdravstveno osoblje. Dodajte na to dezinformacije koje šire protivnici cijepljenja i danas u Europi imamo epidemije ospica i pojavu difterije koje nije bilo 30 godina", primjećuje Borzan.

"Usporedno s problemom odbijanja cijepljenja, globalno i europsko zdravstvo se suočavaju s još jednom golemim problemom, sve većom otpornošću mikroba na antibiotike.  Oba problema su zasebno ogromne prijetnje javnom zdravlju, no zajedno imaju gotovo apokaliptičan potencijal. Pretjerano 'kljukanje' antibioticima i odbijanje cijepljenja bi medicinu mogli vratiti u 19. stoljeće, pri čemu bi smrtnost djece i bolničkih pacijenata  značajno porasla", upozorava Borzan.