Napokon je otkrivena tajna dugovječnosti: Evo što je zajedničko svima koji su doživjeli 100 godina

Koliko ljudi mogu živjeti i što određuje dug i zdrav život, zanimalo nas je od pamtivijeka. Platon i Aristotel raspravljali su i pisali o procesu starenja prije više od 2300 godina.

Međutim, potraga za razumijevanjem tajni koje stoje iza iznimne dugovječnosti nije laka. Uključuje razotkrivanje složenog međudjelovanja genetske predispozicije i čimbenika načina života te kako oni međusobno djeluju tijekom života osobe.

Znate li koliko ljudi starijih od 100 godina živi u Hrvatskoj?

Nedavna studija otkrila je neke uobičajene biomarkere, uključujući razine kolesterola i glukoze, kod ljudi koji žive nakon 90 godina, objavio je znanstveni portal ScienceAlert. 

Devedesetogodišnjaci i stogodišnjaci odavno su predmet intenzivnog interesa znanstvenika jer nam mogu pomoći da shvatimo kako živjeti dulje, a možda i kako stariti u boljem zdravlju. Do sada su studije o stogodišnjacima često bile malog opsega i usredotočene na odabranu skupinu, na primjer, isključujući stogodišnjake koji žive u staračkim domovima.

Ogroman skup podataka

Ovo je najveća studija koja do sada uspoređuje profile biomarkera mjerene tijekom života među iznimno dugovječnim ljudima i njihovim kraće živućim vršnjacima.

Usporedili su profile biomarkera ljudi koji su preživjeli 100. godinu života i njihovih vršnjaka kraćeg životnog vijeka te istražili vezu između profila osoba i mogućnosti da postanu stogodišnjaci.

FOTO: Unsplash

Istraživanje je uključilo podatke od 44.000 Šveđana koji su prošli procjenu zdravlja u dobi od 64 do 99 godina - oni su bili uzorak takozvane skupine Amoris.

Ti su sudionici zatim praćeni kroz podatke iz švedskog registra do 35 godina. Od tih ljudi 1224 ili 2,7 posto doživjelo je 100 godina. Velika većina (85 posto) stogodišnjaka bile su žene.

Uključeno 12 biomarkera temeljenih na krvi

Uključeno je 12 biomarkera temeljenih na krvi povezanih s upalom, metabolizmom, funkcijom jetre i bubrega, kao i potencijalnom pothranjenošću i anemijom. Sve je to povezano sa starenjem ili smrtnošću u prethodnim studijama.

U Japanu živi oko 70 tisuća stogodišnjaka, najstariji Japanac ima 113 godina, a Japanka čak 115

Biomarker povezan s upalom bila je mokraćna kiselina – otpadni proizvod u tijelu uzrokovan probavom određene hrane.

Znanstvenici su pogledali markere povezane s metaboličkim statusom i funkcijom, uključujući ukupni kolesterol i glukozu, te one povezane s funkcijom jetre, kao što su alanin aminotransferaza (Alat), aspartat aminotransferaza (Asat), albumin, gama-glutamil transferaza (GGT), alkalna fosfataza (Alp) i laktat dehidrogenaze (LD).

FOTO: Unsplash

Također promatrali su kreatinin, koji je povezan s radom bubrega, te željezo i ukupni kapacitet vezanja željeza (TIBC), koji je povezan s anemijom. Konačno, istražili su albumin, biomarker povezan s prehranom.

Što su otkrili

Otkrili su da, u cjelini, oni koji su doživjeli stoti rođendan imali su niže razine glukoze, kreatinina i mokraćne kiseline od svoje šezdesete nadalje. Iako se srednje vrijednosti nisu značajno razlikovale između stogodišnjaka i nestogodišnjaka za većinu biomarkera, stogodišnjaci su rijetko pokazivali ekstremno visoke ili niske vrijednosti.

Za mnoge biomarkere, stogodišnjaci i nestogodišnjaci imali su vrijednosti izvan raspona koji se u kliničkim smjernicama smatra normalnim. To je vjerojatno zato što su ove smjernice postavljene na temelju mlađe i zdravije populacije.

FOTO: Unsplash

Kada su istraživali koji su biomarkeri povezani s vjerojatnošću da se dostigne 100, otkrili su da svi osim dva (alat i albumin) od 12 biomarkera pokazuju povezanost s vjerojatnošću da se navrši 100. To je bilo čak i nakon što su uzeli u obzir dob, spol i teret bolesti .

Ljudi u najnižoj od pet skupina za razine ukupnog kolesterola i željeza imali su manje šanse da dođu do 100 godina u usporedbi s onima s višim razinama. U međuvremenu, ljudi s višim razinama glukoze, kreatinina, mokraćne kiseline i markera za funkciju jetre također su smanjili šanse da postanu stogodišnjaci.

Čak i male razlike sugeriraju potencijalnu vezu između metaboličkog zdravlja i dugovječnosti

Čak i ako su razlike općenito prilično male, one sugeriraju potencijalnu vezu između metaboličkog zdravlja, prehrane i iznimne dugovječnosti.

Hrvatska ih ima više od milijun, danas je njihov dan: 'Trebamo se još bolje pripremiti za njih'

Studija, međutim, ne dopušta nikakve zaključke o tome koji su čimbenici životnog stila ili geni odgovorni za vrijednosti biomarkera.

No, razumno je misliti da faktori kao što su prehrana i unos alkohola igraju ulogu. Praćenje vrijednosti vaših bubrega i jetre, kao i glukoze i mokraćne kiseline kako starite, vjerojatno nije loša ideja.

FOTO: Unsplash

Ipak, slučajnost vjerojatno igra ulogu u nekom trenutku u dostizanju izuzetne dobi. Ali činjenica da se razlike u biomarkerima mogu uočiti puno prije smrti sugerira da bi geni i način života također mogli igrati ulogu.