OVO ĆE TEŠKO PROĆI
Namirnice koje štete čovjeku negativno utječu i na okoliš: 'Smanjite unos jedne vrste hrane'
Povodom Svjetskog dana hrane donosimo sedam savjeta za održivije prehrambene navike.
Kada se odlučite za biljnu prehranu, uzmate u obzir i svoje zdravlje i okoliš. Istraživanje pokazuje da namirnice koje štete ljudskom zdravlju, poput crvenog mesa, također negativno utječu na okoliš, što doprinosi klimatskim promjenama i gubitku biološke raznolikosti. Dr. Michael Clark sa Sveučilišta u Oxfordu ističe da usvajanje održivije prehrane može poboljšati osobno zdravlje, a ujedno i zaštititi planet.
Najbolji izbor za održivost uključuje biljnu hranu poput mahunarki, cjelovitih žitarica i povrća, dok su proizvodi životinjskog podrijetla, posebno crveno meso, najštetniji. Prema Organizaciji za hranu i poljoprivredu Ujedinjenih naroda (FAO), meso i mliječni proizvodi zajedno su odgovorni za oko 14,5 posto globalnih emisija stakleničkih plinova, a najveći su zagađivači govedina i mliječni proizvodi. Ekološki otisak stočarstva je značajan.
Iako osiguravaju samo 18 posto kalorija i 37 posto proteina, meso i mliječni proizvodi zauzimaju 83 posto poljoprivrednog zemljišta, što dovodi do krčenja šuma i gubitka biološke raznolikosti. Odabir biljne hrane umjesto životinjskih proizvoda ključan je za poboljšanje ekološkog zdravlja. Crveno meso, osobito govedina i janjetina, ima najveći ekološki trošak, uključujući emisije stakleničkih plinova i narušavanje ekosustava. Zamjena životinjskih proteina biljnima je idealna, ali čak i povremena konzumacija može napraviti razliku.
FOTO: Unsplash
Ove namirnice mogu pomoći u prevenciji raka i srčanih bolesti
Leća i druge mahunarke izvrsni su izvori biljnih proteina. Osiguravaju vlakna i B vitamine te mogu pomoći u prevenciji bolesti poput raka i srčanih bolesti. Cjelovite žitarice su korisnije za zdravlje i okoliš od rafiniranih žitarica. Drevne žitarice, poput ječma i heljde, posebno su nutritivne i poboljšavaju zdravlje tla.
Iako uzgojeni losos izaziva ekološku zabrinutost, školjke poput dagnji i kamenica imaju nizak ekološki otisak, bogate su nutrijentima i pomažu u čišćenju vodenih resursa. Gljive su bogate nutrijentima poput vlakana, vitamina D i kalija. Također, imaju nizak ekološki otisak, pomažu apsorbirati ugljik i smanjiti emisije stakleničkih plinova.
Nedostatak ovog vitamina uzrokuje ozbiljne probleme: Depresija i shizofrenija samo su neki
Brokula zahtijeva znatno manje vode od šparoga i ima manji ugljični otisak jer se često uzgaja lokalno i zahtijeva manje pesticida. Sir proizvodi visoke emisije stakleničkih plinova zbog ovisnosti o mlijeku. Da biste smanjili njegov utjecaj na okoliš, birajte lokalno uzgojene, organske ili manje guste vrste poput svježeg sira, piše Kreni zdravo.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.