Nakon Slovenije i Srbije epidemija ospica moguća i u Hrvatskoj, evo tko je najugroženiji

Pedijatrica Dijana Puževski, koja je i sama kao dijete preboljela ospice u razgovoru za RTL upozorila je da su najugroženiji ljudi koji se nisu cijepili protiv ove zarazne bolesti.

Kaže da zadnjih dana dobiva upite zabrinutih roditelja koje zanima kada je djecu moguće cijepiti na što odgovara da je to moguće već kod djece koja su stara najmanje 11 mjeseci.

Zbog pada procijepljenosti, koje je u 2016. bilo ispod 90 posto, epidemija ospica u Hrvatskoj nije isključena. Oboljelih u ovoj godini još nema, a hoće li ih biti, znat će se uskoro. 

''Mi se jedino trebamo zabrinuti zbog toga što nam padaju cijepni obuhvati i ako bi došlo do unosa ospica izvana u neki dio populacije koji je slabo cijepljen onda bi moglo doći do širenja ospica'', kaže Bernard Kaić, epidemiolog u HZJZ.

Najslabija procijepljenost je u Splitsko-dalmatinskoj i Dubrovačko-neretvanskoj županiji, gdje je 2016. cijepljeno svega 65 posto djece.

Pišući o ovoj bolesti Pliva Zdravlje navodi da je riječ o vrlo zaraznoj bolesti koju karakteriziraju povišena temperatura, kašalj i osipom koji se širi.

Uzrok ospica

Ospice uzrokuje virus. Infekcija se širi kapljicama iz nosa, usta ili grla zaražene osobe. Razdoblje inkubacije prije nego što se obično pojave simptomi je 7 do 14 dana.

Imunitet protiv bolesti se stvara nakon cijepljenja, nakon aktivne infekcije, a pasivni imunitet kod djeteta čija je majka imuna traje tijekom većeg dijela prve godine života. Prije nego što je cijepljenje postalo široko rašireno, ospice su bile vrlo česta bolest u djetinjstvu, tako da je 90% stanovništva bilo zaraženo do dobi od 20 godina.

Broj slučajeva ospica znatno je pao pa su ospice danas rijetka bolest i javljaju se samo sporadično.

Osjetljive osobe su dojenčad u vrijeme kad se smanjuje broj antitijela dobivenih od majke, i osobe koje su odbile cijepljenje. Mladež i mlade odrasle osobe koje nisu primile drugo cjepivo također su osjetljivi.

Simptomi ospica

Nakon 7 do 14 dana od izloženosti virusu obično se javlja povišena tjelesna temperatura uz bolove u mišićima, suhi kašalj zvuka poput laveža psa i upala očne spojnice (konjunktivitis).

Javlja se bol u grlu (faringitis) i iscjedak iz nosa. Nekoliko dana nakon pojave prvih simptoma bolesti na sluznici usne šupljine javljaju se za ospice specifične Koplikove pjege.

Te točkice nalikuju sitnim zrncima bijelog pijeska okružene crvenom areolom. Dan dva nakon pojave Koplikovih pjega pojavi se specifičan osip po koži.

Osip počinje na čelu i ispod uha te na vratu. Osip je pjegast i sitnocrven i u roku od 24 do 48 sati proširi se po trupu i ekstremitetima. Temperatura može biti vrlo visoka (do 40 st. C).

Osip u početku pjegast kasnije postaje poput malih crvenih kvržica uz lagani svrbež. Kvržice mogu i krvariti. Bolesnik može bit osjetljiv na svjetlo. Razmak između pojave prvih simptoma i pojave osipa je obično tri do pet dana.

Liječenje ospica

Ne postoji specifično liječenje ospica.  Paracetamol može sniziti temperaturu i smanjit bolove u mišićima. Potrebno je bolesnika njegovati, dati mu dovoljno tekućine (mlaki čaj i juha), omogućiti mu odmor u lagano zamračenoj prostoriji.