Multipla skleroza: Bolest s tisuću lica

Multipla skleroza je autoimuna i neurodegenerativna bolest koje je češća kod žena nego kod muškaraca. Upalna je i sporo napredujuća, a oštećenja često zahvaćaju mozak i leđnu moždinu.

Multiploj sklerozi se ne zna točan uzrok, a spektar simptoma je vrlo širok, pa je prema tome i sama dijagnostika često teška. Niti nakon dijagnoze bolesti ne prestaju otegotni faktori jer je nemoguće predvidjeti tijek bolesti. U početnoj fazi bolesti simptomi se brzo javljaju, ali i brzo prestaju, pa često bolesnici u ovom stadiju bolesti niti ne zatraže liječničku pomoć.

Ova bolest oštećuje mijenske ovojnice i time je otežan ili onemogućen prijenos živčanih impulsa između stanica. Mijelin je inače masna tvar koja štiti živčana vlakna

Prvi simptomi multiple skleroze najčešće su umor, slabost, blaga ukočenost, problemi s vidom, povremena drhtavica i problemi s tjeskobom i depresijom no može doći i do problema s koordinacijom, ali i povremenim gubitkom kontrole nad mjehurom i crijevima.

Prema procjenama, u svijetu od multiple skleroze boluje više od dva milijuna ljudi, a lijek za multiplu sklerozu nažalost još uvijek ne postoji. Dobra vijest je da postoje brojni tretmani kojima se može ubrzati oporavak nakon napadaja, ublažiti simptome ili čak cijeli tijek bolesti.

Prvi znakovi multiple skleroze uglavnom se javljaju između 20. i 45. godine dok su vrlo rijetki slučajevi zabilježeni prije 15. godine i nakon 55. godine života, prenosi Mamin kutak.

Bolest se najčešće pojavljuje u SAD-u i sjevernoj Europi, dok blizu ekvatora gotovo da uopće nema oboljelih, što dovodi do zaključka da klima utječe na pojavnost multiple skleroze.

Detaljan klinički pregled potreban je kako bi se postavila dijagnoza multiple skleroze. U obzir se uzima i opširna povijest bolesti.

S obzirom da lijek za multiplu sklerozu još uvijek ne postoji, liječenje se fokusira na to kako ubrzati oporavak nakon napadaja, kako usporiti napredak bolesti i kako djelovati na same simptome.