'ZABRINJAVAJUĆE'
Mladi Hrvati sve se više okreću jednoj vrsti droge: 'Cijena joj zadnjih godina pada'
Istraživanje o stanju ovisnosti u Hrvatskoj pokazalo je da je u 2023. u odnosu na 2019. značajno porastao udio ljudi koji uzimaju tablete za smirenje, dok je na približno istoj razini ostala konzumacija alkohola i droga.
Riječ je o četvrtom istraživanju koje je Hrvatski zavod za javno zdravstvo proveo s Institutom društvenih znanosti Ivo Pilar, a prethodila su mu istraživanja 2011., 2015., 2019. na temelju kojih je napravljena analiza trendova uporabe sredstava ovisnost. U svako od istraživanja bilo je uključeno gotovo 5000 sudionika u dobi između 15 i 64 godine.
Između 2019. i 2023. među odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe sedativa i trankvilizatora i silazni trend uporabe alkohola. Rezultati ukazuju na usporavanje ili obrtanje trenda rasta uporabe sredstava ovisnosti među odraslima, s iznimkom uporabe sedativa i trankvilizatorai, rečeno je na konferenciji za novinare.
Znanstvena voditeljica projekta s Instituta 'Ivo Pilar' Renata Glavak Tkalić istaknula je da je porasla uporaba kokaina pet puta u odnosu na 2011. dok je uporaba kanabisa porasla za dvostruko.
FOTO: Pixabay
"Između 2011. i 2023. među odraslima utvrđen je uzlazni trend uporabe duhana, alkohola, sedativa i trankvilizatora, bilo koje ilegalne droge te kanabisa, ecstasya, i kokaina", rekla je. Nije, međutim, utvrđena značajna razlika između 2011. i 2023. godine u prevalenciji uzimanja amfetamina, LSD-a i heroina.
Pomoćnik ravnatelja HZJZ-a za suzbijanje zlouporabe droga Željko Petković rekao je da na europsko tržište dolaze goleme količine kokaina i cijena mu je posljednjih godina počela padati. "Zabrinjavajuće je i što kokain postaje prva ulazna droga koju probaju mladi, a koriste ga i stariji od 40", rekao je. Dodao je i da je u Hrvatskoj zabrinjavajuće to što raste konzumacija duhana i uporaba e-cigareta, odnosno različitih duhanskih proizvoda.
Istraživanje za prošlu godinu pokazalo je da je sedative ili trankvilizatore uzimalo 22 posto odraslih i 13,5 posto mlađih odraslih pri čemu je konzumacija bila veća kod žena nego kod muškaraca. Duhan je prošle godine pušilo oko 38 posto odraslih i isto toliko mlađih odraslih, a e-cigarete gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
FOTO: Jure Miskovic / CROPIX
Ilegalnu drogu barem jednom u životu uzelo 26 posto odraslih i 37,3 posto mlađih odraslih
Neko alkoholno piće lani je konzumiralo 77,7 posto odraslih i 82,4 posto mlađih odraslih. Neku ilegalnu drogu, pokazalo je istraživanje, barem je jednom u životu uzelo 26 posto odraslih i 37,3 posto mlađih odraslih, a u posljednju godinu svaka deseta odrasla osoba te gotovo svaka peta mlađa odrasla osoba.
Kad je riječ o "novim drogama", prevalencija uzimanja bilo koje nove droge među odraslima bila je 1,8 posto dok je među mlađim odraslima bila 3,4 posto. Zabrinjavajuće je da je najveća životna prevalencija uzimanja bilo koje "nove droge" utvrđena u najmlađoj dobnoj skupini, između 15 i 24 godine (3,8 posto).
Stigla Sakomanova kritika: 'Prije tri godine pisao sam Plenkoviću, reći ću vam što se dogodilo'
Istraživanje za prošlu godinu također je pokazalo da je oko trećine odraslih i trećine mlađih odraslih igralo igre na sreću. Društvene mreže lani je koristilo 78,3 posto odraslima i 95,4 posto mlađih odraslih. Istraživanje se temelji na metodološkim smjernicama Agencije EU za droge (EUDA).
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.