Liječnica objasnila što napraviti ako osoba ima epileptični napadaj: 'Prvo, ne paničarite'

Radijskom voditelju Kruni Belku u emisiji Topcast Top Radija stigla je liječnica Tena Trbojević i dala odgovore na važna pitanja poput kako prepoznati epilepsiju, što je to epilepsija i kako pomoći osobi koja je doživjela epileptički napadaj. "Epilepsija je kronična neurološka bolest, nezarazna, koju karakterizira poremećaj funkcije mozga, a uzrokovana je pretjeranom aktivnosti mozga, što u konačnici rezultira s epileptičkim napadajem. Epileptički napadaj je prolazna, vidljiva manifestacija epilepsije. Razlikujemo različite vrste epilepsija i tipove napadaja", kazala je Trbojević.

"Tako, primjerice, poznajemo generalizirane napadaje koji su takozvani veliki grand mal napadaji, dosta dramatični, kada osoba izgubi svijest, ponekad padne na tlo, započne grčenje organizma, trešnja tijela, ponekad i poplave, ugrizu se za jezik, pomokre. Međutim, trebamo znati da postoje i druge vrste napadaja, odnosno žarišni, koji nisu uvijek primjetni. Prezentiraju se različitim promjenama u ponašanju, zagledavanjem, primjerice, ili nekakvim drugim promjenama u osjetilima, njuhu, sluhu i slično".

Blaži epileptički napadaj kod djece nije jednostavno prepoznati, međutim, doktorica pojašnjava: "Uvijek u bilo kojim slučajevima sumnje, neobičnog ponašanja ili nerazjašnjenog događaja potrebno je kontaktirati liječnika ili javiti se u dežurnu pedijatrijsku službu, odnosno hitnu službu bez obzira radilo se o djeci ili odraslima". I odraslima se zna dogoditi da se zamisle, preopterećene su im misli, gledaju u neku točku i da se to, pretpostavlja, događa i kod djece. Međutim, ako se to često događa kod djeteta, objasnila je doktorica Trbojević kako odreagirati.

Foto: Unsplash

Epilepsija može zahvatiti sve dobne skupine

"Treba biti oprezan, promatrati, ponekad i snimiti nekakva neobična ponašanja kako bi takvu snimku mogli pokazati liječniku koji bi ih mogao onda usmjeriti na daljnu obradu, dijagnostiku, liječenje i subspecijalistima jer možda nekad roditelji, okolina, laici, prijatelji ne mogu dobro objasniti kako je napadaj izgledao". O tome koliko je učestala pojava epilepsije kod opće populacije, kod nas i u svijetu, liječnica je kazala: "Procjenjuje se da jedan posto populacije boluje od epilepsije, to znači da kada bi prenijeli taj postotak na našu populaciju, u Hrvatskoj ima 40.000 oboljelih od epilepsije. U svijetu na globalnoj razini to bi bilo oko 50 milijuna oboljelih od epilepsije".

Epilepsija može zahvatiti sve dobne skupine, djecu i odrasle, pojasnila je Trbojević i nastavila: "U djece postoje određeni pikovi kada se češće javlja, pa tako u male djece, novorođenčadi zbog određenih događaja uoči poroda, dok recimo se isto tako mogu javiti i u dobi od 10. do 16. godine kao češće manifestacije u djece". Osvrnula se i na najčešće uzroke epilepsije. Kako je kazala, najčešći izrok ne možemo diferencirati, ali možemo govoriti o brojnim uzrocima ove neurološke bolesti.

"Primjerice, u djece to mogu biti ozljede vezane uz porođaj, infekcije, različiti strukturalni procesi mozga, razvojne anomalije, tumorski procesi, krvarenja, čak i genetski poremećaji mogu imati određenu ulogu ili metabolički poremećaj u odraslih. Također, u obzir treba uzeti i neurodegenerativne bolesti, moždani udari koji mogu biti uzrokom epilepsije i sl. Za terapiju uvijek trebamo tragati i isključiti druga stanja koja su mogla potencirati razvoju konvulzivnog napadaja, odnosno konvulzija, kako bismo ih otklonili, odnosno kako bismo i njih zapravo liječili".

Foto: Top Radio

Kronična bolest

"Međutim, epilepsija podrazumijeva dva ili više ponavljajuća napadaja. Jedan napadaj nije epilepsija i smatra se da 10 posto ljudi, odnosno jedan od 10, ima jedan napadaj tijekom cijeloga života. Epilepsija podrazumijeva više napadaja i u tom slučaju može se primijeniti i adekvatno liječenje što uključuje medikamentno antikonvulzivnu terapiju. U nekim slučajima, kada je napadaje teško kontrolirati s više lijekova ili ukoliko se nađe neki strukturalni proces koji generira razvoj napadaja, tada se može pribjeći i kirurškim zahvatima, mikrokiruškim postupcima, stimulaciju vagusa i sl.", objasnila je liječnica.

Terapija može trajati dugo: "Epilepsija je kronična bolest i za očekivati je da je to bolest za cijeli život. Međutim, ukoliko se postigne dobro liječenje i kontrola bolesti s adekvatnom terapijom, moguće je u dvije trećine bolesnika postići normalnu kvalitetu života te nekada kada prođe više godina od napadaja, odnosno nekoliko godina bez napadaja, desetak te pet godina bez terapije, možemo govoriti i da se epilepsija razriješila ili izliječila", rekla je doktorica.

Foto: Unsplash

Kako pomoći osobi koja ima napadaj

Trbojević je dala i važne upute kako pomoći osobi koja doživljava epileptički napadaj: "Kada nastupi napadaj, potrebno je ostati za početak smiren. Pokušati ne obuzeti se panikom, nego ostati smiren i fokusirati se da bi pomogli toj osobi na način da spriječite ozljede koje bi mogao zadobiti tijekom tog napadaja, grčenja ili trešnje. Odmaknuti ga od oštrih ili opasnih predmeta, tvrdih podloga ili tvrdih predmeta u okolini, poput stola, štoka, ispod glave staviti nešto mekano. Primjerice, neki predmet koji vam je u blizini, je li to jakna, majica, šal, ispražnjena torba, ruksak, potrebno je ukloniti sve predmete koji su na bolesniku, a da ga ograničavaju ili stišću".

Hrabra žena i majka svjedoči o životu s epilepsijom: 'Treba se naučiti boriti i nikad se ne smije predati'

U početku napadaja potrebno je mjeriti vrijeme napadaja, kaže, jer je to jako bitno i za liječnike i za pacijenta ako on sa sobom ima određenu antikonvulzivnu hitnu terapiju, objasnila je i nastavila: "Pogledajte smireno na mobitel, čim napadaj započne. Tijekom tog napadaja ne treba pokušavati ograničiti i spriječiti tu trešnju tijela. Također, kada napadaj prođe, a osoba je bez svijesti, potrebno je staviti ga na bok i pričekati da dođe hitna pomoć ili dok ne dođe u potpunosti svijesti. Bitno je ostati s bolesnikom cijelo to vrijeme kako bi znali i pomogli mu da na siguran način dođe kući ili se na siguran način usmjeri u hitnu pomoć, odnosno do hitne službe".