Kratkotrajni ili privremeni psihotični poremećaj: Može biti i izazvan raznim tvarima

Premda se javljaju poremećaji u ponašanju i mišljenju, laici često miješaju psihoze, koje nazivaju ludilima, s urođenom slaboumnošću, tj. niskim intelektualnim sposobnostima ili su uvjereni da psihotična osoba govori samo besmislice. Međutim, neke psihoze nije lako odmah prepoznati, pogotovo u početnim fazama, niti one moraju zahvatiti cjelokupno ponašanje.

Ostaju područja normalnih reakcija u kojima se ništa neuobičajeno ne primjećuje, ili nema ničeg upadljivog, utvrdila su istraživanja. Neuroze su blaže psihičke smetnje, dok su psihoze teški mentalni poremećaji zbog kojega bolesnik može biti prilično ograničen za život u društvu, a kao primarni simptom prisutan je gubitak realiteta.

FOTO: Pixabay

Kod većine psihotični poremećaj nastupio između 16. i 30. godine

Psihoza je psihičko stanje u kome postoji izobličen, izvitoperen doživljaj realnosti, a taj izmijenjeni doživljaj prati neki od ovih simptoma: sumnjičavost, osjećaj da neko upravlja osobom, ili da joj se svi smiju, da pričaju o njoj, osjećaj da povremeno postoji buka, ili glasovi u okolini, koje drugi ne čuju, i sl., nabrajaju znanstvenici. Osoba sve teže može razlikovati što je realno, a što nije.

Kod osobe sa psihozom može se pojaviti i neraspoloženje, napetost, poremećaj spavanja, povlačenje od ljudi, slabiji rezultati u učenju, na poslu i u mnogim životnim aspektima, ističe se. Postoje i slučajevi u kojima se javlja povišena energija, razdražljivost, uvjerenje da osoba ima posebne moći, znanja, iznenadno zanimanje za neobične, obično okultne teme… Oko 1-3 posto populacije ima priliku da doživi psihotičnu epizodu u nekoj fazi svog života, pokazale su studije.

Psihotična epizoda obično izolira osobu od okoline, remeti odnose, pa će razvoj osobe stati, čak skliznuti unazad, što utječe i na njezinu obitelj – mogu se pojaviti visoka napetost, česte svađe, prijekor ili prekid odnosa…  Kod 80 posto osoba kod kojih postoji psihotični poremećaj, prve promjene su nastupile između 16. i 30. godine, pokazali su rezultati istraživanja. Što se duže ove promjene ne liječe, ne zaustave, raste rizik o stradavanja ne samo pogođene osobe, već i osobe iz njezinog bliskog okruženja.

FOTO: Unsplash

Vrste psihoza

Psihoze se najčešće dijele u dvije skupine: popratne (organske) i endogene (funkcionalne), definirali su stručnjaci. Popratne psihoze nastaju kao izraz organskog oboljenja ili poremećaja, primjerice kod trbušnog tifusa, progresivne paralize izazvane sifilisom, malarije, poremećaja žlijezda, alkoholizma, itd. Kako su ove psihoze sekundarnog karaktera, one nestaju ako se ukloni osnovna bolest ili poremećaj, pod uvjetom da je izlječivo, ističu.

Te psihoze se zato i nazivaju organske, jer imaju organsku osnovu, dok su druga skupina  funkcionalne psihoze. U njihovom nastajanju važniju ulogu imaju urođeni i nasljedni faktori, ali isto tako i cjelokupan sustav socijalizacije i čimbenici sredine, smatra se. Jedna od funkcionalnih psihoza je shizofrenija ("rascjep duše") ili raspadanje ličnosti.

Razlikovanje kratkotrajnog psihotičnog poremećaja i shizofrenije u bolesnika s bilo kakvim prethodnim psihotičnim simptomima se zasniva na trajanju simptoma: ako je trajanje dulje od jednog mjeseca, bolesnik više ne zadovoljava mjerila za postavljanje dijagnoze kratkotrajnog psihotičnog poremećaja, utvrđeno je.

FOTO: Unsplash

Kratkotrajni psihotični poremećaj

Kratkotrajni psihotični poremećaj (KPP) se sastoji od iluzija (zabluda), halucinacija ili drugih psihotičnih simptoma koji traju barem jedan dan, ali manje od mjesec dana, s vidljivim povratkom u normalno funkcioniranje kakvo je bilo prije pojave bolesti. Naime, u podložnih osoba uzrok je u pravilu jaki stres, ali KPP je rijedak.

Njegovom razvoju stvaraju sklonost od prije postojeći poremećaji osobnosti (npr. paranoidni, histrionski, narcisoidni, shizotipski, granični), navode stručnjaci. Poremećaj može izazvati jako stresno zbivanje, poput gubitka voljene osobe, a ovi se kratkotrajni simptomi pojavljuju bez upozorenja. Ukoliko simptomi više odgovaraju psihotičnom poremećaju raspoloženja, shizoafektivnom poremećaju, shizofreniji, tjelesnoj bolesti ili nepoželjnom učinku lijeka ili tvari, dijagnoza ovog poremećaja se ne postavlja.

KPP uzrokuje barem jedan psihotični simptom: osoba može razviti lažna uvjerenja koja se ne temelje na stvarnosti, kao što je progon ili posebna misija (iluzije ili zablude), vidjeti ili čuti stvari koje zapravo ne postoje (halucinacije), nestalno ili nepredvidivo ponašanje, uključujući bizarne govorne obrasce ili pokrete (neorganizirano razmišljanje) ili nedostatak reakcije ili nepokretnost, gdje se osoba čini smrznutom ili ne reagira na svoju okolinu (jako neorganizirano ili katatonično ponašanje).

Uzroci dječje psihoze

Uzrok razvoja psihotičnog procesa kombinacija je genetskih, fizičkih, okolnih i drugih faktora rizika, vjeruju mnogi istraživači. Najčešći uzroci psihotičnih poremećaja adolescenata su genetski, fizički, faktori iz okruženja i faktori rizika. Naime, neki psihotični poremećaji javljaju se kod nekoliko članova iste obitelji.

Djeca i adolescenti koji imaju člana obitelji sa psihotičnim poremećajem (kao što je shizofrenija) izloženi su većem riziku od razvoja psihoze. Iako je genetska predispozicija faktor rizika, to ne znači da će, u obitelji gdje postoje osobe sa psihotičnim oboljenjem, svako ili većina djece imati taj zdravstveni problem. Struktura i funkcija mozga osoba sa psihotičnim poremećajima je različita, pokazali su rezultati ispitivanja. Djeca koja imaju lošije zdravstveno stanje ili neko kronično oboljenje češće će razviti psihozu (fizički faktor).

Djeca i adolescenti koji su doživjeli negativne životne događaje, živjeli u lošim uvjetima ili nisu imali adekvatnu podršku više su izloženi riziku od razvoja psihotičnog poremećaja, dok su "okidači" za nastanak psihotične epizode mogu biti prekid važnog emocionalnog odnosa, kao i emocionalno nepovoljna obiteljska atmosfera. Faktori rizika su prisutnost mentalnih poremećaja u obitelji, konzumacija alkohola, marihuane, halucinogena i dr., infekcije i povišen krvni tlak majke u trudnoći, visok nivo stresa.

FOTO: Pixabay

Liječenje psihotičnih poremećaja adolescenata

Prva psihotična epizoda obično zahtijeva hitno postupanje i bolničko liječenje, kao i uvođenje antipsihotične farmakološke terapije, da bi se nakon stabilizacije akutnog stanja (nemir, agresivnost, psihotična simptomatologija) prešlo na primjenu multimodalnih intervencija prilagođenih svakom pojedinom pacijentu. One uključuju psihoterapiju, psihosocijalne intervencije i rad s obitelji oboljelog djeteta.

Antipsihotici novijih generacija su relativno sigurni lijekovi koji uz adekvatno doziranje imaju dosta rijetke neželjene efekte i koji, osim suzbijanja psihotičnih simptoma, osiguravaju adekvatno školsko i socijalno funkcioniranje djece i adolescenata.

Međutim, ono što primjenu psihofarmakološke terapije kod djece i adolescenata čini specifičnom je nužnost dobivanja suglasnosti roditelja ili staratelja za liječenje, često prisutan otpor roditelja koji se suočavaju s bolešću svog djeteta i teško je prihvaćaju, kao i relativno mali broj odobrenih i registriranih lijekova za liječenje djece.

FOTO: Pixabay

Drugi poremećaji praćeni psihotičnim simptomima

Cilj liječenja je postizanje oporavka, pri čemu se naglasak stavlja na dobar ishod liječenja i sprečavanje ponovnog javljanja bolesti. U liječenju djece i adolescenata je posebno važno naglasak staviti na postupke obitelji s ciljem stvaranja pozitivnog okruženja i prihvaćanja bolesti člana obitelji, pružanja podrške, stvaranja osjećaja sigurnosti i prihvaćenosti te tako doprinijeti njihovom daljem oporavku i razvoju.

Drugi poremećaji koji mogu biti praćeni psihotičnim simptomima su psihotična depresija i bipolarni afektivni poremećaj (BAP). Psihotična depresija je vrsta teške depresije sa psihotičnim simptomima kao što su halucinacije i zablude. Između 50 i 60 posto djece koja imaju ovu depresiju mogu razviti bipolarni poremećaj. BAP u nekim slučajevima može izazvati psihozu jer se tijekom manične ili depresivne epizode mogu pojaviti i neki psihotični simptomi.

FOTO: Pixabay

Psihotični poremećaj izazvan supstancama

Ovaj poremećaj nastaje kada adolescent uzima legalne ili ilegalne tvari na način koji dovodi do pojave simptoma psihoze. Postoje brojne tvari koje su povezane s pojavom psihoze ili pogoršanjem psihotičnih simptoma, neke od tih tvari su su alkohol je čest uzrok psihotičnih epizoda koje se mogu pojaviti kao posljedica kroničnog alkoholizma i opijenosti, marihuana  i kokain.

Budući da se simptomi mogu preklapati s kratkotrajnim psihotičnim poremećajem, shizofreniformnim poremećajem i akutnim napadima psihotične manije ili shizofrenije, razlikovanje ovih poremećaja može biti teško. Za dijagnozu može biti potrebno nekoliko dana promatranja, a liječenje ovisi o tvari.

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.