LOŠA NAVIKA

Korizma započela Danom bez pušenja: Liječnike posebno zabrinjava jedna stvar

Autor

jg/h

Svaka treća odrasla osoba u Hrvatskoj puši, a mladi sve ranije počinju s tom štetnom navikom pa je Dan bez duhanskog dima koji se tradicionalno obilježava na prvi dan korizme prilika da se pušači odreknu cigareta, e-cigareta i duhanskih proizvoda, istaknuto je u srijedu na okruglom stolu.

14.02.2024. u 14:38
Ispiši članak

"Poznata je činjenica da se u našoj katoličkoj i hrvatskoj kulturi na početku korizme mnogi ljudi odreknu mnogih svojih navika pa se nadamo da će danas biti puno onih koji će se odreći pušenja i ostati čvrsti u tome te trajno nastaviti ne pušiti", rekao je ravnatelj Hrvatskog zavoda za javno zdravstvo (HZJZ) Krunoslav Capak na okruglom stolu u povodu Hrvatskog dana nepušenja - Dana bez duhanskog dima.

Osobama koje puše poručio je da što prije prestanu jer će im to omogućiti oporavak organizma od štetnih djelovanja duhanskog dima, za što je potrebno puno vremena, a mladima je poručio da nikada ni ne počnu pušiti. Dodao je kako prema istraživanju HZJZ-a o samoprocjeni zdravlja, u Hrvatskoj puši oko 22 posto stanovništva, ali je taj postotak vjerojatno viši.

"Posebno zabrinjava je da naši mladi sve ranije i ranije počinju pušiti, a pušenje je jedan od ključnih kritičnih čimbenika za bolesti koje danas najviše opterećuju naše zdravlje - kardiovaskularne bolesti i karcinomi", upozorio je. Capak je također naveo kako duhan nema samo štetno djelovanje na ljudsko zdravlje, nego i na okoliš.

Ozbiljan javnozdravstveni problem

Velik broj požara u svijetu je uzrokovan bacanjem cigareta, veliko onečišćenje okoliša povezano je uz uzgoj duhana gdje se koriste jako velike količine pesticida, a tu je i negativan utjecaj uzgoja duhana i rada u duhanskoj industriji na zdravlje radnika. 

Danica Kramarić ispred Ministarstva zdravstva na okruglom stolu je istaknula da u svijetu svakih 10 sekundi netko umre od posljedica pušenja te da smrtne posljedice pušenja u Europi nadmašuju prometne nesreće, alkohol, požare, ubojstva i samoubojstva te AIDS sve zajedno. 

Tako u Europi puši više od 50 posto muškaraca u dobi od 20 do 60 godina, 20 posto žena i 30 do 40 posto mladih, a prema istraživanjima je čak 60 posto djece do 15. godine barem jednom probalo pušiti, istaknula je Kramarić, upozorivši kako je pušenje ozbiljan javnozdravstveni problem. 

FOTO: HINA/Tomislav Pavlek

Uporaba e-cigareta u porastu kod srednjoškolaca

Epidemiologinja HZJZ-a i National focal point za tobacco u Hrvatskoj Dijana Mayer upozorila je da e-cigarete, grijani duhan i nikotinske vrećice nisu bolja alternativa pušenju i nisu proizvodi koji mogu služiti za odvikavanje. "Oni su sigurno štetni, a vrijeme će pokazati u kojoj mjeri. Ti proizvodi su lako dostupni i prema našim istraživanjima, sedam od 10 djece mogu te proizvode nabaviti bez problema - na kiosku, u dućanu ili u kafićima", istaknula je.

Ovo je šest vrsta hrane najštetnije za zdravlje: 'Jednako je loše kao pušenje'

Mayer je upozorila kako je uporaba e-cigareta u porastu kod srednjoškolaca, a njihova upotreba zabilježena je već i u dobi od 13 godina.  Navela je kako o tim proizvodima postoji mnogo neodgovorenih pitanja te su potrebna daljnja istraživanja, učinkovit nadzor i evaluacija, dok najnoviji podaci govore o tome da su ti proizvodi daleko od bezopasnih te da, iako smanjuju koncentraciju štetnih tvari, i dalje proizvode štetne komponente aerosola koji se obično nalaze u dimu tradicionalne cigarete. 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.