'A KAKO SI TI?'

Konferencija o bitnoj temi: 'Nedostaje nam stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem djece'

Autor

ri

Od 10 sati se održava velika konferencija o mentalnom zdravlju 'A kako si ti?'. Konferencija se održava u organizaciji medijske grupe Motus Media, čiji je član i portal Direktno, a mjesto održavanja je Kaptol Boutique Cinema. 

31.01.2025. u 11:32
Ispiši članak

Održano je pet panela.

1. Ma sve je ok…

Prema najpoznatijoj definiciji Svjetske zdravstvene organizacije mentalno zdravlje se povezuje sa stanjem dobrobiti, ali i potencijalima pojedinca, što znači da svatko u svoje mentalno zdravlje može ulagati, njegovati ga i unaprjeđivati. Naravno, to nije uvijek lako. Koliko često se samo pretvaramo i na pitanje "A kako si?" odgovaramo s kratko "Ma sve je ok…" Pritom nismo svjesni da strahovi, nesigurnosti i smetnje ne prolaze uvijek sami od sebe niti ih filteri na društvenim mrežama dugoročno čine ljepšima. Zato na panelu o stvarnosti društva u kojemu živimo govorimo o tome koliko smo zaista mentalno zdravi, što sve podrazumijeva pojam mentalnog zdravlja i što sve na njega utječe? Sramimo li se poremećaja mentalnoga zdravlja i koja ponašanja s njima najčešće povezujemo?

Na panelu sudjeluju Bruno Šimleša, pisac i sociolog, Antonija Glavaš, predsjednica Zakladne uprave, Zaklada Novo Sutra, dr. sc. Lora Vidović, pročelnica Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom Grada Zagreba, doc.dr.sc. Aleksandar Savić, dr.med., Klinika za psihijatriju Vrapče. Moderatorica: Antonia Ćosić, HRT.

"Mislim da se puno više priča o mentalnom zdravlju, više je ustanova u kojima se može potražiti pomoć. Psihički poremećaji su najveći razlog za uzimanje bolovanja i to su bolesti s najduljim hospitalizacijama. Ima jako puno dostupnih usluga i ovakve konferencije rade na jačanju svijesti da pomoć postoji i da je dostupna", rekla je Vidović.

'Ok je potražiti pomoć'

Antonija Glavaš iz Zaklade Novo Sutra predstavila je Zakladu, rad s djecom. "Naša osnovna ideja je mentalno zdravlje djece, mentalno zdravlje društva jer ti ljudi moraju biti zdravi jer tako čine zdravo društvo", rekla je Glavaš.

"Danas je ok potražiti pomoć, djeca to znaju. Nedostaje nam stručnjaka koji se bave mentalnim zdravljem djece", kaže Šimleša.

"Gradski ured pokazuje koliko mu je mentalno zdavlje prioritet. Imamo kapitalne investicije. Bolnica u Kukuljevićevoj je u obnovi, u nju dolaze slučajevi iz cijele Hrvatske. Važno je u kakvim uvjetima rade ti ljudi tamo. Digli smo 30 posto za udruge iz područja mentalnog zdravlja. Važno nam je da udruge rade što više je moguće. Provodimo programe nadstandarda. Imamo i redovne djelatnosti naših ustanova i program Centar za zdravlje mladih u Domu zdravlja istok. Važno nam je neprestano inovirati, tražiti koje su potrebe građana. Trudimo se biti fleksibilni", rekla je Vidović.

FOTO: Direktno 

Šutnja nije opcija

"Polako se miče stigma s primanja psihološke pomoći. Traže ju i liječnici i svi, ali postoje područja gdje psihijatrija ne može pomoći", tvrdi psihijatar Savić.

Lora Vidović je istaknula portal Mentalno zdravlje na kojem se mogu dobiti sve informacije i po kvartovima se može vidjeti gdje se može najbliže dobiti pomoć. Spomenula je i Centar za zdravlje mladih gdje se pruža pomoć mladima i nije potrebna uputnica, a stručnjaci s djecom ne rade u kutama. Istaknula je i mobilne timove koji odlaze u domove onih kojima je pomoć potrebna – od mladih majki kojima je potrebna pomoć, palijativnih bolesnika, ovisnika i svih kojima je pomoć potrebna.

Između prvog i drugog panela Tin Pongrac, predsjednik Hrvatskog saveza udruga za mentalno zdravlje i Udruge Životna linija drži prezentaciju na temu "Zašto šutnja nije opcija kada je tema mentalno zdravlje?".

FOTO: Direktno

2. Self-care isn’t selfish

Sa svih strana nam promoviraju važnost brige o sebi u različitim oblicima, ali malo tko nam objašnjava što ta briga podrazumijeva. Jesmo li svjesni da bi briga o mentalnom zdravlju trebala biti u našem svakodnevnom rasporedu i u razini redovnog sistematskog pregleda? Što nam sve pomaže u tome da brinemo o sebi – je li to vježbanje, druženje s dragim ljudima, razgovor sa stručnom osobom ili dobra knjiga, koncert, kazalište? Kako u šarolikosti ponude koja se nudi na tržištu pronaći ono što baš nama pomaže i u tome bez imalo grižnje savjesti uživati?

Na panelu sudjeluju dr. Ljiljana Škrinjarić, spec. psihijatar, psihoterapeut, Melita Pavlek, trener poslovnih vještina, NLP i mindfulness coach, dr. sc. Ana-Marija Jagodić Rukavina, kineziologinja. Moderatorica: Ana Cvetković, izvrš. direktorica, Logobox.

3. Lijep(a) izvana = lijep(a) iznutra

Sve izraženiji imperativ u slici društva je savršen izgled i ideal ljepote koji nam se neprestano nameće sa svih strana. Je li ljepota zaista postala imperativ i teret u današnjem svijetu i koliko je ljepote dovoljno da budemo zadovoljni svojom slikom u ogledalu? Gdje smo izgubili ljepotu nesavršenosti i brinemo li više o tome kako naša slika izgleda drugima nego kako se osjećamo u vlastitoj koži? Jesmo li uopće svjesni tereta koji preuzimamo na sebe na putu potrage za savršenom, a često nedostižnom slikom, kao i opasnosti da na tom putu u potpunosti izgubimo sebe?

Na panelu sudjeluju dr. sc. Jelena Balabanić Mavrović, terapeutkinja specijalizirana za poremećaje hranjenja, izvršna direktorica Centra BEA, Karla Zelić, influencerica i poduzetnica, Irena Ćurčić, Udruga Nismo same. Moderatorica: Nevena Rendeli Vejzović, CEO Prime time komunikacije.

4. Tihi saboteri – kako ih pobijediti?

Svaka osoba ima jasnu sliku toga kakva je, koliko uspjeha ili ljubavi zaslužuje i koliko dobrih stvari može imati u svom životu. Ali ponekad jednostavno poželimo ostvariti i dobiti više. Tada se javljaju oni – tihi saboteri. Oni su tu da nas vrate u poznato okruženje koje smatraju sigurnim za nas i koče nas svaki put kada se odlučimo zauzeti za sebe. Što nas sve sputava u tome da se osjećamo bolje i sprječava u životnom i poslovnom napredovanju? Koliko nas težnja prema perfekcionizmu čini nemoćnima da postanemo uspješni i možemo li naučiti biti dobro s time da smo samo prosječni? Koji nas sve tihi saboteri usporavaju i zašto ih je tako teško pobijediti?

Na panelu sudjeluju Bruno Šimleša, pisac i sociolog, Siniša Brlas, prof. psihologije i specijalist kliničke psihologije, Kata Leutar, mag. psihosocijalnog savjetovanja i psihoterapeut, Imea Consulting, Tihana Moškatelo, Voditeljica razvoja robne marke, Cedevita (Atlantic Grupa. Moderatorica: Jelena Ćulibrk Pajić, HRT.

5. Na kome svijet ostaje?

Kada razmišljamo o mladima, o čemu zapravo razmišljamo: o tome kako su, što ih čini sretnima u svijetu u kojemu žive ili o tome kakve su im ocjene, koliko su ambiciozni, jesu li pametni i načitani? Što je važno mladima, a što odraslima? Kako uopće izgleda njihov, a kako naš svijet i postoji li mogućnost da se lakše razumijemo? Pronalazimo li vremena za razgovor s mladima i koliko često ih pitamo kako se stvarno osjećaju, znaju li se oduprijeti onome što ih može ugroziti i trebaju li pomoć u traženju svog sigurnog mjesta u svijetu u kojemu odrastaju?

Znanstvenici otkrili što bi mogao biti okidač depresije: Ima veze s neočekivanim organom

Na panelu sudjeluju prim. Domagoj Štimac, dr. med., spec. psihijatar, voditelj Poliklinike za dječju i adolescentnu psihijatriju Popovača, prim. dr. sc. Marija Kušan Jukić, dr. med., voditeljica Službe za mentalno zdravlje i prevenciju ovisnosti, NZJZ "Dr. Andrija Štampar", Duško Ilijević, waldorfski odgojitelj. Moderatorica: Jelena Ćulibrk Pajić, HRT.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.