Koliko obroka trebate konzumirati dnevno: Znanstvena studija razriješila veliku dilemu

U modernoj je kulturi opće prihvaćeno da ljudi svoju dnevnu prehranu, za optimalno zdravlje, trebaju podijeliti u tri velika obroka: doručak, ručak i večeru. Ovo uvjerenje prvenstveno proizlazi iz kulture i ranih epidemioloških studija.

Međutim, posljednjih su godina stručnjaci počeli mijenjati svoju perspektivu, sugerirajući da bi manji, češći obroci mogli biti najbolji za prevenciju kroničnih bolesti i mršavljenja.

Kao rezultat toga, sve više ljudi mijenja svoje prehrambene navike u korist nekoliko malih obroka tijekom dana. Evo što kažu najnovija istraživanja.

FOTO: Pixabay

Učestalost obroka i kronične bolesti

Rane epidemiološke studije sugeriraju da povećana učestalost obroka može poboljšati razinu lipida (masti) u krvi i smanjiti rizik od srčanih bolesti. Kao rezultat toga, mnogi stručnjaci savjetuju da izbjegavate jesti veće obroke manje puta dnevno.

Konzumiranje više od četiri obroka povećava HDL (lipoprotein visoke gustoće) kolesterol i učinkovitije snižava trigliceride natašte. Više razine HDL-a povezane su sa smanjenim rizikom od srčanih bolesti.

Osim toga, veća učestalost prehrane povezana je sa smanjenim rizikom od dijabetesa i kardiovaskularnih bolesti, prema epidemiološkim studijama.

FOTO: Unsplash

Učestalost obroka i gubitak težine

Jedna studija uspoređivala je utjecaj jedenja tri obroka dnevno ili šest manjih, češćih obroka na tjelesnu masnoću i percipiranu glad. Na kraju studije, istraživači nisu primijetili razliku u potrošnji energije i gubitku tjelesne masti između dvije skupine. Zanimljivo je da su oni koji su jeli šest manjih obroka tijekom dana imali povećanu razinu gladi i želju za jelom u usporedbi s onima koji su jeli tri veća obroka dnevno.

Iako je unos kalorija bio kontroliran u obje skupine, istraživači su pretpostavili da će oni koji su često jeli vjerojatnije unositi više dnevnih kalorija od onih koji su jeli rjeđe.

Rezultati druge velike opservacijske studije sugeriraju da zdrave odrasle osobe mogu spriječiti dugoročno debljanje na sljedeći način: jesti rjeđe, doručak i ručak jesti u razmaku od pet do šest sati, izbjegavanje grickanja, konzumiranje najvećeg obroka ujutro, ali i povremeno postiti.

FOTO: Unsplash

Potiču li češći (i manji) obroci metabolizam?

Mali, česti obroci često se reklamiraju kao lijek za sve vrste pretilosti. Mnogi vjeruju da jedenje svaka dva do tri sata može pomoći u ubrzavanju metabolizma.

Za probavu hrane potrebna je energija. Ovo je poznato kao termički učinak hrane. Međutim, ne čini se da učestalost obroka igra ulogu u jačanju metabolizma.

Zapravo, neka istraživanja sugeriraju da rjeđi ali obilniji obroci mogu povećati termički učinak hrane više nego manji i češći obroci.

Na temelju predstavljenih studija, nema značajnih dokaza koji podupiru jedan obrazac prehrane nad drugim. Ipak, mnoge od ovih studija imaju ograničenja stoga valja biti oprezan u zaključcima.

FOTO: Unsplah

Tko bi trebao jesti manje i češće obroke?

Određene populacije mogu imati koristi od šest do deset malih, češćih obroka. To uključuje ljude koji brzo dobiju osjećaj sitosti, pokušavaju se udebljati, imaju gastroparezu ili imaju gastrointestinalne simptome kao što su mučnina, povraćanje ili nadutost.

Ako vam je cilj smršavjeti, važno je voditi računa o veličini porcija. Pazite da ostanete unutar dodijeljenih dnevnih potreba za kalorijama i podijelite ih na broj obroka koje konzumirate.

Na primjer, ako vam je potrebno 1800 kalorija za održavanje težine i odlučite jesti šest malih obroka dnevno, svaki bi obrok trebao sadržavati oko 300 kalorija.

FOTO: Unsplash

Tko bi trebao jesti obilnije i rjeđe obroke?

Mali, česti obroci često dolaze u obliku visokoprerađene hrane i međuobroka koji nemaju mnogo vitalnih nutrijenata potrebnih vašem tijelu. Stoga je važno usredotočiti se na kvalitetu hrane koju konzumirate.

Osobe koje bi mogle imati koristi od tri veća obroka dnevno uključuju one koji imaju poteškoća u kontroli porcija, one koji ne jedu svjesno i osobe koje žive užurbanim životom i možda nemaju vremena planirati i pripremiti nekoliko hranjivih mini obroka dnevno

Ovo je najnovije istraživanje o prehrambenim navikama Hrvata

Zaključno, ključno je imati na umu kvalitetu prehrane i dati prioritet cjelovitim namirnicama. Manje obroka znači manje prilika za unos ključnih hranjivih tvari koje tijelo treba, prenosi MedicalNewsToday.