Je li ovo ključ za prevenciju Alzheimerove bolesti? Znanstvenici došli do velikog otkrića

Dijelovi slagalice do sada su bili frustrirajuće nekoherentni, uključujući naizgled nepovezane čimbenike kao što su zamršeni proteini unutar živčanog tkiva da bi se posumnjalo na crijevne mikrobe na suptilne razlike u molekulama koje prenose masti, piše znanstveni portal ScienceAlert.

Koristeći dosad najveću studiju povezanosti genomske mikroflore ljudskog crijeva, tim istraživača iz SAD-a tražio je eksplicitniji odnos između Alzheimerove bolesti i mješavine organizama koji žive unutar probavnog sustava.

Bolest koju u Hrvatskoj ima oko 70 tisuća ljudi: Sve veći javnozdravstveni izazov

Njihova analiza, objavljena u ožujku 2023., otkrila je ne samo genetsku vezu između različitih rodova crijevnih bakterija i dijagnoze Alzheimerove bolesti, već i vezu između mikroba i genetskog faktora rizika za neurodegenerativni poremećaj. Studija dodatno naglašava međudjelovanje genetskih čimbenika i upalne crijevne mikroflore u zdravoj funkciji mozga.

Promjene u našoj prehrani mogu drastično utjecati na funkcioniranje tijela

Rano u našem razvoju, naša su tijela kolonizirana nizom bakterija, gljivica i virusa koji postižu provizorno primirje s imunološkim sustavom. Uglavnom je ovaj dogovor obostrano koristan. Mikrobi dobivaju mjesto za život, a mi dobivamo prvu liniju obrane sićušnih stanara voljnih zaštititi svoj dom.

To ne znači da je ravnoteža uvijek skladna. Promjene u našem imunološkom sustavu mogu nekim vrstama dati prednost nad drugima. Isto tako, promjene u sastavu mikroba, na primjer promjenama u našoj prehrani, mogu duboko utjecati na funkcioniranje tijela. I u dobru i u zlu.

FOTO: Unsplash

"Natezanje konopa" između našeg mikrobiološkog popisa i općeg zdravlja može se protegnuti cijelim tijelom na nepredvidive načine, sijući zbrku u tome kako udaljena tkiva identificiraju prijatelja i neprijatelja.

Posljednjih su se godina istraživači usredotočili na ovu složenu diplomaciju između crijevne mikroflore, imunološkog sustava i neurološkog funkcioniranja u pokušaju da shvate zašto područja mozga degeneriraju i uzrokuju simptome gubitka pamćenja i kognitivnog pada koje prepoznajemo kao Alzheimerovu bolest .

Promatračke studije otkrile su smanjenje raznolikosti crijevnih mikroba kod pojedinaca s dijagnosticiranim stanjem, dok su laboratorijske analize pokazale da crijevne bakterije mogu otpuštati kemikalije koje mogu izazvati štetne upalne signale u mozgu.

Gen uključen u kretanje masti predstavlja rizik

Ono što komplicira je gen uključen u kretanje masti kroz krv poznat kao apolipoprotein E (APOE). Od tri verzije pronađene kod ljudi, varijanta poznata kao E4 čini se da predstavlja genetski rizik za Alzheimerovu bolest.

Zašto je to tako nije jasno, iako postoji dobar razlog za sumnju da bi posjedovanje barem jedne kopije APOE E4 moglo utjecati na sastav naših mikrobnih građana. Ovo najnovije istraživanje veza između mikroba, APOE E4 i Alzheimerove bolesti pruža još uvjerljivije dokaze o mehanizmu koji djeluje u crijevima.

Nova studija otkriva: Prvi znakovi Alzheimerove bolesti mogu se pojaviti u očima

Tim je istražio detaljne zapise 119 bakterijskih rodova na temelju studije koja je uključivala tisuće sudionika, poznate kao MiBioGen Consortium. Početna pretraga bakterijskih gena koji bi mogli biti povezani s Alzheimerovom bolešću otkrila je 20 rodova za koje se sumnja da imaju neku ulogu u razvoju bolesti.

Drugo traženje kroz ograničeniji uzorak proizvelo je nešto sigurnijih deset rodova – od kojih je šest bilo manje među dijagnosticiranim pacijentima, a preostala četiri su bila češća. Od tih deset rodova bakterija, čini se da četiri imaju odnos s alelom APOE za koji se smatra da povećava rizik od Alzheimerove bolesti.

Sposobnost roda Collinselle mogla igrati ulogu u pogoršanju i trigeriranju neuroloških oštećenja

Jedan primjer roda je Actinobacterium Collinsella, koja se ne povezuje samo s Alzheimerovom bolešću i varijantom APOE, već i s reumatoidnim artritisom, aterosklerozom i dijabetesom tipa 2. Istraživači sumnjaju da bi sposobnost Collinselle da potiče ekspresiju hormona glasnika upale, zajedno s sposobnošću da crijeva učini propusnijima, mogla igrati ulogu u pogoršanju, ako ne i izazivanju, neuroloških oštećenja.

Povišene razine kolesterola i lipoproteina niske gustoće (LDL) pronađene u zdravih odraslih osoba s velikim brojem Collinsella dodatno pokazuju neku vezu između mikroba, metabolizma masti i neurodegeneracije.

Foto: Pixabay

Ovo je samo jedan put za istraživanje; istraživanje je također otkrilo "zaštitne" bakterijske skupine koje mogu spriječiti upalu.

Alzheimerova bolest je najčešći oblik demencije, za koju se predviđa da će do sredine stoljeća pogoditi 150 milijuna ljudi diljem svijeta, uglavnom zahvaljujući značajnoj globalnoj populaciji koja iz godine u godinu stari.

Pronalaženje podrijetla bolesti i razumijevanje njezine patologije na temeljnoj razini od vitalnog je značaja ako želimo pronaći načine za liječenje ili čak prevenciju njezinih simptoma.