Gledala TV pa završila na Hitnoj: 'Žarenje se širilo prema glavi, kći je odmah znala što je'

Kardiovaskularne bolesti (KVB) glavni su uzrok smrti širom svijeta, a Hrvatska nije iznimka. Ove bolesti, koje obuhvaćaju poremećaje srca i krvnih žila, odnose najviše života svake godine. Prema podacima za 2021. godinu, u Hrvatskoj je od KVB-a umrlo 22.958 osoba, što čini 36,6 % ukupno umrlih. Ovi brojevi pokazuju koliko je ovaj zdravstveni problem ozbiljan, unatoč pozitivnom trendu smanjenja smrtnosti u posljednjih dvadeset godina.

Među vodećim dijagnostičkim podskupinama su ishemijska bolest srca, koja je odgovorna za 12,4 % (7773) smrtnih slučajeva, te cerebrovaskularne bolesti s 8,0 % (5011) udjela u ukupnom mortalitetu. Žene su u većoj opasnosti, s 41,6 % umrlih žena (13.126) u usporedbi s 31,6 % umrlih muškaraca (9832). Hrvatska se, s obzirom na stopu smrtnosti od 572,8 na 100.000 stanovnika, nalazi iznad prosjeka Europske unije, koji iznosi 367,6. Iako je u Hrvatskoj zabilježen trend smanjenja smrtnosti od KVB-a, stopa i dalje ostaje visoka u odnosu na zemlje poput Francuske, Slovenije i Italije.

Uzroci kardiovaskularnih bolesti su brojni, a među najznačajnijima su pušenje, dijabetes, visoki krvni tlak, pretilost i onečišćenje zraka. Za 520 milijuna ljudi koji već žive s KVB-om, pandemija COVID-19 dodatno je otežala situaciju jer su ti pacijenti podložniji težim oblicima bolesti. Zbog straha od zaraze, mnogi su izbjegavali kontrolne preglede, a neki su se izolirali od obitelji i prijatelja, čime je narušeno njihovo psihofizičko zdravlje.

Prvi uzrok smrtnosti

Primjer ovog problema je priča Karoline (60) iz Zagreba, koja je nedavno doživjela infarkt. "Bila je nedjelja predvečer, gledala sam TV kad sam odjednom osjetila žarenje u prsima koje se širilo prema glavi. Kći je brzo reagirala, prepoznala simptome i odvezla me u bolnicu," prisjeća se Karolina, kojoj je ugrađen stent u bolnici Rebro. Nakon tri dana bolničkog liječenja, puštena je kući, ali uz stroge preporuke o promjeni životnih navika. Karolina, dugogodišnja pušačica, sada je odlučna u odustajanju od cigareta i preusmjeravanju na zdraviji način života.

Bolest koja se teško otkriva najčešća među populacijom od 25 do 49 godina: Evo koji su simptomi

Svjetski dan srca, koji se obilježava svake godine, prilika je da svatko razmisli o zdravlju svog srca. Osim toga, ovaj dan podsjeća na važnost prevencije i kontrole kardiovaskularnih bolesti, koje su i dalje globalna epidemija. Unatoč smanjenju stopa smrtnosti, projekcije ukazuju na daljnje povećanje opterećenja ovim bolestima, prvenstveno zbog starenja populacije, ali i izazova poput pandemije COVID-19, koja je dodatno utjecala na povećanje morbiditeta i mortaliteta od kroničnih bolesti.

Borba protiv kardiovaskularnih bolesti zahtijeva kontinuiranu edukaciju, podizanje svijesti o rizicima te promjene u načinu života, kako bi se poboljšalo zdravlje srca i smanjila smrtnost.