Glavni njemački virolog objasnio je li se moguće ponovno zaraziti korona virusom

Cilj je vidjeti koliki je postotak stanovništva razvio antitijela protiv virusa, odnosno koji je postotak prokužen. Rezultati će imati dalekosežne posljedice – od individualnih, da testirani znaju je li ona čudna viroza kad su u veljači kašljali kao ludi ipak COVID, preko obiteljskih, da se osoba koju barem neko vrijeme štite antitijela može izlagati i pomagati ranjivijim članovima obitelji, do one najšire, društvene, da može bez straha na posao i sudjelovati u svakodnevnom životu.

Taj najširi aspekt pokazat će i detaljnije iscrtati strategiju izlaska iz korona krize i određivati daljnji tempo ublažavanje mjera, nakon  postupnog otvaranja nekih dućana. Polako, upozorila je i njemačka kancelarka Angela Merkel, i sama znanstvenica, iako iz drugog polja, kemije, ali razumije procese. Razumije i da je dio stanovnika loše, iscrpljen krizom, ali je svojim stranačkim kolegama oštro poručila da trebaju prestati s “orgijama u raspravama o otvaranju”, o obećanjima o povratku u normalu dok brojke ne pokažu da je društvo toliko sigurno da drugi val neće preoptereti zdravstveni sustav.

U prvi su plan i u Njemačkoj izbili stručnjaci, epidemiolozi i virolozi. U Njemačkoj je taj krizni lider Christian Drosten (48), virolog koji sada vodi institut Charité u Berlinu. Drosten je bio jedan od prvih koji su izolirali taj korona virus, starijeg brata ovog sadašnjeg, radio je na razvijanju testova, kako za onaj tako i za ovaj virus iz porodice korona virusa koji su sa životinja preskočili na čovjeka. U međuvremenu je kolege i studente informirao o virusima kroz podcaste. No, kad je trebalo, vratio se – prvo iz sjene, kao stručnjak koji je osmislio njemački model nošenja s virusom, a potom i kao edukator pa je  dobio i nagradu za komunikatora godine.

Rano uvođenje mjera i njihovo striktno provođenje – za što su ga napali većinom oni iz desnog političkog spektra kad su na njegovu dušu stavili smrt financijskom ministra države Hessen Thomasa Schäfera, koji si je oduzeo život navodno zbog brige kako će se njegova zemlja ekonomski nositi s krizom, te široko testiranje ključ su njegova pristupa. 

Iznio je Drosten tezu da bi imunitet stečen kod zaraze nekim drugim korona virusom tijekom zime mogao pružati zaštitu i kod ovog novog virusa. Vrlo se jasno postavio u vezi s informacijama o ponovno zaraženima u Aziji. Nisu ponovno oboljeli, tvrdi, samo nisu bili izliječeni do kraja i tu u igru ulazi ograničenje PCR testova. Ili, kako je plastično objasnio: “Zamislimo tijelo kao jezerce sa zlatnim ribicama. Testiranje znači da zavezanih očiju zagrabimo kantu vode i vidimo jesmo li uhvatili koju ribu. Pred kraj zaraze COVID-19, kad se pacijent subjektivno i objektivno osjeća bolje, virus je još prisutan, ali je njegova koncentracija bila ispod granice PCR testa. Kao da je manje riba u jezercu pa ih dva-tri puta nećeš zahvatiti, ali treći put hoćeš", piše Večernji list.