RIZIČNI FAKTORI

Evo na što biste trebali paziti ako želite izbjeći demenciju

Autor

mn/h

Gotovo 40 posto slučajeva demencije moglo bi se izbjeći ili usporiti smanjenjem rizičnih faktora kao što su pretjerana konzumacija alkohola, pušenje, ozljede glave i onečišćenje zraka, navodi studija objavljena u četvrtak. 

31.07.2020. u 13:55
Ispiši članak

Iz toga razloga autori, a riječ je o skupini stručnjaka, daju niz preporuka osobama koje donose političke odluke o tome da treba ograničiti konzumiranje alkohola, raditi na odbacivanju pušenja, provoditi akcije borbe protiv pretilosti i dijabetesa te smanjivati onečišćenje zraka. 

"Naše izvješće govori da donositelji odluka i pojedinci imaju moć spriječiti ili odgoditi velik dio slučajeva demencije", kaže autorica, pr. Gill Livingston sa Sveučilišta University College u Londonu čiji je rad objavljen u medicinskom časopisu The Lancet.

"Takve bi akcije mogle imati velik učinak na stanovnike koji su nesrazmjerno izložene rizičnim faktorima,  kao što su ljudi niskih i srednjih primanja te ranjive skupine stanovništva, primjerice etničke manjine", kaže Livingston.

Prema Međunarodnoj zdravstvenoj organizaciji (WHO) izgledno je da 50 milijuna u svijetu oboli od demencije, od čega 60 do 70 posto od Alzheimerove bolesti. Taj broj pokazuje trend rasta jer živimo sve dulje.

WHO procjenjuje da će ukupan broj ljudi pogođenih demencijom narasti na 82 milijuna do 2030., odnosno 152 milijuna do 2050., većinom zbog rasta demencije u zemljama niskih i srednjih prihoda.

Izazvana "skupom bolesti i trauma" koje pogađaju mozak, demencija "zahvaća memoriju, zaključivanje, orijentaciju, razumijevanje, računanje, sposobnost učenja, govor i rasuđivanje", navodi WHO na svojoj internetskoj stranici.

Kokoš ili jaje?

U prethodnom izvješću iz 2017. koje je također objavio The Lancet, isti autori identificirali su devet čimbenika rizika.

Popis su sada aktualizirali unoseći nova tri - pretjerana konzumacija alkohola, ozljede glave i izloženost onečišćenom zraku u odrasloj dobi, a ti faktori utječu redom 1, odnosno 3 te 2 posto.

Drugi faktori su obrazovanje (sedam posto), gubitak sluha (osam posto), povišeni krvni tlak (dva posto), pretilost (jedan posto), pušenje (pet posto), depresija (četiri posto), socijalna izolacija  (četiri posto), tjelesna neaktivnost (2dvaposto) te dijabetes (jedan posto).

Drugi znanstvenici koji nisu sudjelovali u studiji ističu međutim da ako su ti faktori rizika povezani s demencijom, ne smiju se zaboraviti ni čimbenici koji je uzrokuju.

"To nas dovodi do pitanja +što je bilo prije, kokoš ili jaje'", kaže pr. Tara Spires-Jones, stručnjakinja za mozak i demenciju na Sveučilištu u Edinburgu (Škotska).

"Na primjer, depresija u dobi od 65 godina povezana je s rizikom demencije, no takav tip podatka ne omogućuje nam da zaključimo je li to bio prvi faktor koji je izazvao drugi, jer je dokazano i da promjene u mozgu na ranijem stupnju demencije mogu također uzrokovati depresiju", kaže ona.

"Izvješće procjenjuje da se  40 posto demencija može izbjeći promjenama načina života, a to znači da je 60 posto, koliko sada znamo, izazvano faktorima koje nije moguće kontrolirati, kao što su genetski faktori", kaže Spires-Jones.

"Nadam se da ovo izvješće neće navesti ljude da pomisle da su sami krivi za demenciju", zaključuje ona.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.