Dosta vam je svega, osjećate da ćete ‘sagorjeti’: Naučite reći NE i misliti na sebe

Ukoliko ste se prepoznali u svemu navedenom moguće je da ste dobili Burnout sindrom odnosno stanje emocionalne, fizičke i mentalne iscrpljenosti uzrokovane prekomjernim i dugotrajnim stresom. Stanje kroničnog stresa dovodi do sagorijevanja svih resursa osobe što znači njezinih fizičkih, mentalnih, emocionalnih dijelova kao i do gašenja mehanizama obrane i reparacije.

Sindrom ima više faza, a kada je potpuno razvijen tada osoba nije više u stanju funkcionirati ni na osobnoj ni na profesionalnoj razini.

Burnout sindrom prvi je definirao američki psiholog Herbert Freundenberger 1970. godine kako bi opisao posljedice ozbiljnog stresa kod ljudi čija su zanimanja požrtvovna i usmjerena pomaganju drugima. Danas se zna da svaka osoba može osjetiti simptome sindroma i da je u podlozi uz karakteristike ličnosti i protrahirani stres bilo koje geneze. No, postoji razlika između akutnog stresa i burnouta, a ona se očituje u razini i duljini stresogenog čimbenika.

FOTO: Pixabay/Ilustracija

Nastaje kroz duže vrijeme

"Karakteristike ličnosti osoba sklonih burnoutu su osobe koje izrazito odgovorno, ozbiljno i požrtvovno pristupaju poslu, puni entuzijazma i empatije, koji imaju razumijevanja za kolege i ljude općenito, perfekcionisti su i puni želje za napretkom. Sklonost sindromu je individualna predispozicija. Burnout sindrom i sindrom depresije često su udruženi i isprepleteni, često utječu jedan na drugi", rekla je mr. sc. Tajana Janja Lovnički Kontent, dr. med. spec. obiteljske medicine.

Istaknula je kako sindrom pogađa liječnike, medicinske sestre, u biti zanimanja koja su usmjerena na pomaganje drugima, ali i obitelji osoba kojima je potrebna pomoć.

Doktorica je napomenula kako burnout ne nastaje naglo već se kroz duže vremensko razdoblje razvijaju simptomi na tjelesnoj, mentalnoj i emotivnoj razini pa je stoga izuzetno bitno na vrijeme prepoznati simptome. Pravovremenim prepoznavanjem simptoma bilo od osobe koja je pogođena ili okoline sprečavaju se trajne posljedice stanja.

FOTO: Pixabay/Ilustracija

Četiri faze burnouta

Mr.sc. Lovnički Kontent napomenula je kako postoje četiri faze burnout sindroma.

Prva faza je faza "medenog mjeseca" kada je osoba na poslu sretna, puna entuzijazma i energije, "sve može, ništa joj nije teško", uzima i više obveza nego što ih može obaviti. Druga je faza "realnosti" kada osoba polako uviđa da nije sve savršeno, javljaju se problemi, sve je više posla, no i dalje postoji entuzijazam, zatim se javlja kronični umor i iscrpljenost, nervoza, osoba polako uviđa da nema strpljenja za obitelj i prijatelje, a da je posao uzrok problema jer nema ni socijalne ni financijske gratifikacije.

Treća faza je "razočaranje" kada je osoba konstantno umorna i nervozna, ljuta je i krivi druge za svoje stanje, teško podnosi frustracije, razdražljiva je i svadljiva, kritična prema drugima, dolazi do poremećaja spavanja, često se budi i teško usniva, javljaju se anksioznost i depresija, somatske bolesti. I zadnja četvrta je faza "alarma" u kojoj je osoba već iscrpljena, mentalne, fizičke i emotivne rezerve su sagorjele, funkcionira na minimumu energije, sve se čini besmisleno i osjeća stalni očaj. Kako bi popravila to stanje, osoba pribjegava psihoaktivnim tvarima i alkoholu – "crvena zastava".

FOTO: Pixabay/Ilustracija

Puno je znakova problema

Simptomi burnouta su kronični umor, nedostatak energije i osjećaj umora danima i tjednima, fizička i emocionalna iscrpljenost, osoba se osjeća izmučeno, potrošeno, ima problem sa spavanjem, usnivanjem i prosnivanjem, prati ju nedostatak pažnje i koncentracije. Osim toga, osjećaju se i fizički problemi poput bolova u prsištu, lupanja srca i palpitacije, kratkog daha, omaglica i nesvjestica, vrtoglavica, glavobolja, bolova u trbuhu, gubitka apetita, poremećaja probave poput zatvora i proljeva, a radi oslabljenog imunološkog sustava česte su prehlade i razne infekcije.

Od ostalih simptoma izdvajaju se psihička nestabilnost, napetost, iritabilnost, gubitak smisla za sve, depresija, osjećaj otuđenosti i odvojenosti od stvarnosti i ljudi, anhedonija, pesimizam i manjak povjerenja u ljude i sebe, povećana iritabilnost, osjećaj nevažnosti i beskorisnosti, apatija i beznađe, osoba si postavlja pitanja poput ‘koji je smisao’, dolazi do izolacije i gubitka volje za životom. Na mozak i tijelo šalju nam signale koji su reverzibilni ako su prepoznati na vrijeme.

Mr. sc. Tajana Janja Lovnički Kontent ističe kako je važno prepoznavanje i prevencija da ne bi došlo do burnouta.

FOTO: Pixabay/Ilustracija

'San je od vitalnog značaja'

"Treba osvijestiti faze i simptome burnouta, prepoznati da ste pod stresom i priznati da vam je potreban odmor. Uz to, treba naučiti reći NE i misliti na sebe, jer je to sasvim u redu. Potrebno se zaštititi kako biste preživjeli sve izazove. San je od vitalnog značaja, za normalno funkcioniranje svakog organizma pa je stoga potrebno spavati kvalitetno i dovoljno dugo. Pritom je bitna higijena sna poput odlaska u krevet oko 22 sata te isključivanje svih elektroničkih uređaja i plavih svjetala", istaknula je Lovnički Kontent.

Prema njezinim riječima kako bi se suzbio burnout sindrom odnosno kako do njega uopće ne bi došlo potrebno se kvalitetno hraniti što znači uzimati puno vitamina, minerala i hranjivih sastojaka. Tjelesna aktivnost je također vrlo bitna koja uključuje i boravak na zraku i suncu jer to bistri um i okrepljuje tijelo. Iako nam se ponekad teško pokrenuti, doktorica kaže da ćemo se redovitim kretanjem osjećati zaista bolje.
Smisleno treba planirati svoje vrijeme, organizirati dan i ne dopustiti stihiju i uplitanja drugih sa strane, jer nije sve što netko drugi želi hitno, može se to napraviti i kasnije.

"Premda su nas naučili da je multitasking poželjan, ponekad je potrebno usredotočiti se i bit ćemo učinkovitiji. Treba pronaći dublje značenje svoga rada, ako radite sa svrhom to donosi zadovoljstvo. Nađite vrijeme za sebe i radite nešto što vas odmora i raduje. Metoda 'ventilacije' je način kako se u komunikaciji s obitelji i prijateljima, o problemima, možemo riješiti nagomilanog stresa, kod te metode ne nude se, niti se ne prihvaćaju gotova rješenja nego samo dijeli iskustvo. Mogu se koristiti i razne metode opuštanja poput meditacije i autogenog treninga koje će vas naučiti kako da se lakše nosite sa stresom. Ponekad je dovoljan i zagrljaj drage osobe da se osjećate bolje. I na kraju, ponavljam, naučite reći NE", naglasila je doktorica.

FOTO: Pexels/Ilustracija

Potrebna pomoć liječnika

Kada smo osvijestili da smo pod stresom i da će nam se dogoditi burnout potrebno je kontaktirati svog obiteljskog liječnika koji će poduzeti sve u vezi potrebne pomoći.

Oboljeli od hipohondrije žive pet godina kraće: Sve više ljudi pati od simptoma 'burnouta'

"Po potrebi možemo konzultirati i psihijatra. Na obitelji, kolegama i nadređenima je da nam u trenu kada primijete simptome ukažu na problem i pomognu", zaključila je mr. sc. Tajana Janja Lovnički Kontent piše 7Dnevno. 

*Tekst je nastao u okviru projekta "Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva" kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.