MENTALNO ZDRAVLJE
ADHD nije novi poremećaj ni izmišljotina: 'To nije samo faza koju će dijete prerasti'
Pojam "hiperaktivnosti" postao je vrlo popularan i pod njim se danas podrazumijeva svašta – živahno dijete, puno energije, stalno u pokretu, brbljavo i znatiželjno. Ako je vaše dijete takvo, to još uvijek ne znači da ima poremećaj pažnje s hiperaktivnošću (Attention Deficit Hyperactivity Disorder, ADHD), koji obuhvaća skupinu raznih simptoma smetnje pažnje, praćene nemirom i impulzivnošću.
Ponekad čujemo da su neka dječja ponašanja odraz razmaženosti i bezobraznosti, poput agresivnosti, otpora autoritetu, odbijanja izvršavanja zadataka. Ipak, ne mora biti tako već ta ponašanja mogu biti odraz toga da dijete ima ADHD, ističu iz Udruge za djecu s teškoćama u razvoju Zvončići. Riječ je o jednom od najčešćih neurorazvojnih poremećaja dječje i adolescentne dobi za koji se procjenjuje da pogađa osam do 11 posto djece školske dobi i dvostruko je češći kod dječaka.
"Roditelji trebaju znati da je ADHD biološki uvjetovan poremećaj, dakle to nije samo faza koju će dijete prerasti, nije rezultat neuspješnog odgoja, niti je znak djetetove zločestoće", ističe se u brošuri Hiperaktivno dijete Poliklinike za zaštitu djece grada Zagreba. Ovaj poremećaj uključuje povećanu motoričku aktivnost djeteta, koja je praćena neadekvatno razvijenom i lako otklonjivom pažnjom te naglim, nepredvidljivim i impulzivnim reakcijama.
Mnoge značajke ADHD-a često se primjećuju prije četvrte godine života, a postaju očite kada dijete krene u školu jer ne može dugo na miru nešto slušati, održavati budnost i uključivati se u specifične zadatke, a zbog nepažnje, hiperaktivnosti i impulzivnosti ono teško uči i prilagođava se društvenim pravilima, te se posljedično osjeća neprilagođeno i izolirano u odnosu na vršnjake, kažu stručnjaci.
FOTO: Unsplash
'ADHD kod djece uzrokuje nisku razinu dopamina'
Uzrok poremećaja još nije do kraja razjašnjen, ali danas pouzdano znamo da je metabolizam mozga kod hiperaktivne djece 8 posto niži nego kod ostale djece, a najveće razlike nađene su upravo u područjima mozga koja reguliraju pažnju i kontrolu motorike, pa se smatra da je hiperaktivnost posljedica kombinacija genetskih, neuroloških, biokemijskih i čimbenika iz okoline.
Nema točno određenog razvojnog puta – neki simptomi i obrasci ponašanja, poput problema s koncentracijom i nemira, zadržavaju se s godinama, dok oko polovica djece s ovom dijagnozom doživljava smanjenje i odsustvo simptoma približavanjem odrasloj dobi, ali na to utječe i prepoznavanje i tretman poremećaja; ako se ne liječi, postoji veća vjerojatnost da će se nastaviti i u odrasloj dobi, ističu znanstvenici.
Uz poremećaj pažnje i hiperaktivnost, može se javiti i frustracija uz ispade bijesa, protivljenje i neposlušnost pa čak i nasilnost, pa je u nekim slučajevima ADHD kod djece velika prepreka u uspostavljanju prijateljstava s vršnjacima i osjećaju prihvaćenosti u društvu, stoga se mogu javiti i manjak samopouzdanja, anksioznost, poremećaji spavanja, promjene raspoloženja pa čak i depresija. ADHD kod djece uzrokuje niske razine dopamina, neurotransmitera koji omogućuje prijenos informacija između neurona u središnjem živčanom sustavu, pokazala su istraživanja.
FOTO: Unsplash
U liječenje se uključuju lijekovi psihosimulatori
Neka istraživanja pokazuju povezanost ADHD-a kod djece s majčinom uporabom alkohola, droga i pušenjem tijekom trudnoće ili pak sugeriraju da steroidne injekcije koje se daju trudnicama kako bi se spriječio prijevremeni porod mogu imati negativan utjecaj na razvoj djeteta i izazvati emocionalne probleme kasnije u životu.
Ovakav tretman kod trudnica može povećati rizik od mentalnih bolesti, uključujući pomanjkanje pažnje zajedno s hiperaktivnošću ili ADHD – poremećaj ponašanja koji je sve češće dijagnosticiran kod djece, navode znanstvenici sa School of Public Health na Imperial Collegeu u Londonu.
Iako ne postoji specifičan lijek za poteškoće djeteta sa ADHD-om, standardno uključuje primjenu lijekova psihostimulatora (poput amfetamina), koji pomažu djeci da se usmjere na zadatak i umanjuju probleme u ponašanju, i bihevioralnu terapiju može omogućuje razumjeti ADHD, kao i pružiti im mehanizme kako se nositi s vlastitim emocijama.
FOTO: Unsplash
Neliječenjem tinejdžeri mogu skrenuti u delikventno ponašanje
Novija saznanja o manjoj metaboličkoj aktivnosti mozga podupiru uporabu stimulansa, koji na ovu djecu djeluju umirujuće, pokazala su recentna istraživanja. Izrazito je važna edukacija roditelja i okoline o prirodi poremećaja, kako bi se ona što bolje prilagodila djetetu, jer njegovo ignoriranje, kao i izostanak optimalnog liječenja ima razarajuće posljedice na djetetov razvoj, kočeći ga u njegovom školovanju i formiranju u zdravo društveno biće, zaključuju iz Udruge Zvončići.
Tada tinejdžeri mogu skrenuti u delikventno ponašanje koje nije posljedica kriminalnog mentaliteta, odnosno općenite sklonosti kriminalu, nego ogorčenja sustavom, te unutrašnjoj tuzi koja iz unutrašnje patnje prelazi u vanjsku agresiju, zbog čega mogu imati nisko samopouzdanje i osjećaj manje vrijednosti, a iz čega proizlazi vandalizam, zlouporaba opojnih sredstava i promiskuitet.
Dijagnoza ADHD-a u odrasloj dobi: Ako mislite da ste 'imuni' na ovo, pročitajte simptome
"Ako imate nedoumice vezane uz odgoj djeteta koje ima ADHD ili imate dojam da ste dosad sve pokušali, a čini Vam se da ništa ne djeluje, nazovite na besplatan i anoniman broj 0800 0800 ili pošaljite e-mail", poručuju iz Hrabrog telefona, napisao je 7Dnevno.
*Tekst je nastao u okviru projekta ”Mentalno zdravlje u službi sretnijeg društva” kojeg je financijski podržala Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.