POSTUPAK NAKON SMRTI
Zbog jednog detalja oporuka vam neće proći na sudu: 'I ne znate da ste napravili pogrešku'
Većina ljudi će barem jednom u životu biti pozvana na ostavinsku raspravu. Riječ je o postupku koji se pokreće nakon smrti osobe kako bi se raspravilo i podijelilo nasljedstvo, tj. imovina pokojnika. U Hrvatskoj se ostavinska rasprava provodi prema Zakonu o nasljeđivanju i može se voditi pred sudom ili javnim bilježnikom kao povjerenikom suda.
U Hrvatskoj matični ured obavještava sud o smrti osobe. Sud zatim izdaje nalog javnom bilježniku da započne ostavinsku raspravu te se nasljednici, oporučnici i svi drugi zainteresirani pozivaju se na raspravu. Prikuplja se popis imovine preminulog: nekretnine, pokretne stvari, bankovni računi, dionice i sve što čini imovinu. Također se utvrđuju dugovi pokojnika, jer oni moraju biti podmireni prije podjele nasljedstva. Većini ljudi je u trenutku najveće boli teško razmišljati o oporuci i posljedicama koje ona može imati.
Stručnjaci savjetuju da je sve eventualne probleme najbolje riješiti eventualno prije smrti voljene osobe, kako bi na ostavinskoj raspravi sve prošlo što brže i bezbolnije. U praksi to znači srediti svoju imovinu prije smrti. Bilo bi dobro u kući imati kutiju u kojoj su svi naši papiri i dokumenti, sa šiframa za sve online račune što će našim nasljednicima pomoći u budućnosti. Problemi se znaju dogoditi i kada nema imovine koja se može naslijediti u što se uvjerio jedan Hrvat koji je poslao pitanje što će se dogoditi sa stanom u kojem živi njegov otac, a koji nije u njegovom vlasništvu.
FOTO: Damir Krajac / CROPIX
'Živi tamo 40 godina'
"On živi u tom stanu 40 godina i ima ugovor s Gradom koji se obnavlja svakih pet godina, a koji ističe u svibnju sljedeće godine. Mogu li ja ili moja djeca naslijediti tatino pravo kao najmoprimac, s time da nemam nekretninu na sebi u Gradu Zagrebu. Što bih trebao ili mogao učiniti", pita se čitatelj portala Dnevno.hr. Odvjetnica Ana Uroda objašnjava da se o ovom problemu ne raspravlja na ostavinskoj raspravi, već mu treba pristupiti na drugi način.
"Predmet nasljeđivanja su imovinska prava ostavitelja, što nije ovdje slučaj. Tako je bilo i u slučaju kad se imalo pravo na otkup stanova. To se pravo isto nije moglo naslijediti nego je to bilo osobno pravo osobe na koju je glasilo. U ovom konkretnom slučaju sin i njegova djeca ne mogu ovo pravo naslijediti, već moraju zatražiti od Grada Zagreba da sklope ugovor o najmu", govori odvjetnica Uroda.
FOTO: Goran Mehkek/CROPIX
Savjet odvjetnice
Kao drugi veliki problem na ostavinskim raspravama često se spominju dugovi koji se, kako nam objašnjava odvjetnica, nasljeđuju do visine vrijednosti svoga nasljednog dijela. "Ako oporukom nasljeđujete vrijednost do 100 eura, a dug je 200 eura, vi s obzirom na nasljeđenu vrijednost odgovarate samo za dugove do 100 eura", kaže.
Na Groblju mira održana komemoracija za žrtve totalitarnih režima: 'Mi ne slavimo smrt nego život'
Uroda svima koji žele sastaviti oporuku savjetuje da se obrate stručnoj osobi koja će ih upozoriti na sve posljedice kao i način čuvanje oporuke. "Ljudi često naprave grešku, a da to i ne znaju. Upravo sada proučavam jedan takav predmet gdje je klijent raspolagao nekretninom u korist svojeg kćeri i sada je sud pravomoćno utvrdio da nije riječ o oporuci. Naime, on je vlastoručno napisao darovnicu i potpisali su se i jedan i drugi. S obzirom na to da su se potpisali i jedan i drugi, ovaj koji daruje i ovaj koji prima, sud je pravomoćno utvrdio da nije riječ o oporuci", rekla je za Dnevno.hr.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.