Zašto osobe s invaliditetom teško dolaze do posla? HZZ: Kriva je zastarjela ideja da se za njih treba brinuti društvena zajednica

Kakav je položaj osoba s invaliditetom na tržištu rada, koliko ih je trenutno nezaposleno, a koliko ih se uspješno zaposlilo u, primjerice, Velikoj Gorici i Zagrebu, kakvi su poticaji za poslodavce, koje edukacije im stoje na raspolaganju i koliko je socijalno poduzetništvo razvijeno u Hrvatskoj? Za odgovore na ova i slična pitanja na portalu Generacija.hr obratili su se Hrvatskom zavodu za zapošljavanje.

Osobe s invaliditetom zasigurno spadaju u ranjivu skupinu osoba, a kada se govori u kontekstu njihovog zapošljavanja u skupinu teško zapošljivih osoba.

"Osnovni problem kod zapošljavanja osoba s invaliditetom je zastarjela ideja da se za njih, prije svega, treba brinuti društvena zajednica, zbog čega je praksa u velikoj mjeri orijentirana na skrb za osobe s invaliditetom, a ne kako smo to utvrdili zakonima i propisima, integraciju i participaciju ovih osoba u zajednici ravnopravno sa svim ostalim članovima društva, primjereno njihovim mogućnostima i potrebama", napomenuli su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Nastavljaju kako se prepreke zapošljavanju osoba s invaliditetom na otvorenom tržištu rada mogu promatrati iz različitih aspekata: samih osoba s invaliditetom (njihova motivacija, kompetencije, odnosno nedovoljna usklađenost znanja i vještina s potrebama otvorenog tržišta rad), poslodavaca (stigmatizacija, nedostatak motivacije za zapošljavanje osobe s invaliditetom, nedovoljna informiranost) i društvene zajednice (više koristi društvu ukoliko rade, nego ako su korisnici određenih socijalnih prava).

Važnost socijalnog poduzetništva

Govoreći o socijalnom poduzetništvu, iz Zavoda ističu kako je ono važan faktor stabilizacije na tržištu rada jer kroz forme zatvorenog i podržanog zapošljavanja prevenira negativne utjecaje kriza koju zahvaćaju upravo najranjivije skupine.

"Socijalna/društvena poduzeća integriraju osobe s invaliditetom u društvo pružajući im niz usluga: radni trening – osposobljavanje na radnom mjestu, socijalnu podršku i zaposlenje. Osobama s invaliditetom nastoji se osigurati razvoj vještina i kompetencija, radnih navika i ekonomska samostalnost. Društvena poduzeća imaju određene prednosti naspram zapošljavanja na otvorenom tržištu rada, jer prilikom radne integracije načelno ova poduzeća nemaju predrasuda prema osobama s invaliditetom i ne stigmatiziraju ih prilikom zapošljavanja, a prilikom osnivanja brinu da radna mjesta budu prilagođena potrebama i mogućnostima zaposlenika.

Društvena poduzeća su, po samoj svojoj prirodi, odana svojoj društvenoj misiji i stavljaju naglasak na susretanje potreba i kapacitete svojih zaposlenika. Takva poduzeća stoga stvaraju radna mjesta koja odgovaraju potrebama zaposlenika u njihovom obavljanju posla, vrsti posla i podršci", istaknuli su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

Situacija u Zagrebu i Velikoj Gorici

Otkrili su na koji se način i pod kojim uvjetima osobe s invaliditetom zapošljavaju te u kojem gradu najčešće pronalaze zaposlenje.

„U Hrvatskoj osobe s invaliditetom se zapošljavaju na otvorenom tržištu rada i pod posebnim uvjetima (zaštitnim i integrativnim radionicama). Posljednjih godina se sve više poslodavaca odlučuje unutar postojećeg poduzeća osnovati integrativnu radionicu u kojoj mogu raditi već zaposlene osobe kod tog poslodavca ili može zaposliti nove osobe. Integrativna radionica je ustanova ili trgovačko društvo koje zapošljava osobe s invaliditetom na temelju nalaza i mišljenja centra za profesionalnu rehabilitaciju, a mora imati zaposleno najmanje 40% osoba s invaliditetom u odnosu na ukupan broj zaposlenih“, napomenuli su iz HZZ-a.

Dodali su kako na svojoj web stranici kontinuirano objavljuju statistička izvješća o broju zaposlenih i nezaposlenih osoba s invaliditetom iz evidencije prema raznim obilježjima te su ista dostupna na webu.

Dodaju kako u razdoblju od 1. siječnja do 30. lipnja 2022. godine posredovanjem Hrvatskog zavoda za zapošljavanje zaposlene su ukupno 72.766 osobe, od čega 1.720 osoba s invaliditetom. One čine 2,4% ukupne populacije zaposlenih osoba iz evidencije Zavoda.

Najviše zaposlenih osoba s invaliditetom, ističu, evidentirano je u Gradu Zagrebu (231 osoba s invaliditetom ili 13,4%). U Zagrebačkoj županiji zaposlene su 62 osobe s invaliditetom, od toga 13 osoba na području ispostave Velika Gorica. S obzirom na djelatnost zaposlenja najviše osoba s invaliditetom je zaposleno u Djelatnosti pružanja smještaja te pripreme i usluživanja hrane (16,3%), Prerađivačkoj industriji (15,2%) i djelatnosti Javna uprava i obrana; obvezno socijalno osiguranje (14,7%).

Iz Zavoda su napomenuli kako je uspoređujući rezultate u zapošljavanju s prvih šest mjeseci prošle godine (zaposleno 1.520 osoba s invaliditetom) vidljivo povećanje od 12,5%. Također je vidljivo povećanje u ukupnom udjelu osoba s invaliditetom u odnosu na sve zaposlene iz evidencije Zavoda za 0,6%.

"S obzirom na to da je prije Covid krize, u prvih šest mjeseci 2019. godine zaposlena 1.721 osoba s invaliditetom možemo reći da je zapošljavanje osoba s invaliditetom ponovno na istoj razini", rekli su iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

A koliko je trenutno nezaposlenih osoba s invaliditetom i kakva je situacija po tom pitanju u Zagrebu i Velikoj Gorici?

"Na dan 30. lipnja 2022. godine u Hrvatskom zavodu za zapošljavanje evidentirano je 105.798 nezaposlenih osoba, od kojih je 6.087 osoba s invaliditetom, što čini udio od 5,8%. U odnosu na isto razdoblje prošle godine (5.985), broj nezaposlenih osoba s invaliditetom u evidenciji Zavoda se povećao za 1,7%. Najviše nezaposlenih osoba s invaliditetom evidentirano je u Gradu Zagrebu (1.302 ili 10,1%), dok su u Zagrebačkoj županiji evidentirane 352 osobe s invaliditetom. U Ispostavi Velika Gorica evidentirane su 63 osobe s invaliditetom."

Potpore za osobe s invaliditetom

Na upit kako Zavod pridonosi unaprjeđenju položaja osoba s invaliditetom, odgovorili su:

"Zavod provodi niz aktivnosti i mjera u cilju bolje i učinkovitije integracije osoba s invaliditetom na tržište rada, kao što su individualno savjetovanje, konzultacije, aktivnosti profesionalnog usmjeravanja i upućivanje u usluge profesionalne rehabilitacije te rad s poslodavcima na podizanju svijesti i informiranju o mogućnostima osoba s invaliditetom.

Kroz mjere aktivnog zapošljavanja diljem Hrvatske razvija poduzetništvo, povećava zapošljavanje te se kroz potpore za obrazovanje, usavršavanje i osposobljavanje ulaže u konkurentnost radnika na tržištu rada. Mjere se provode na način da se uvažavaju specifične potrebe korisnika, posebice onih koje se nalaze u nepovoljnom položaju na tržištu rada te se mijenjaju ovisno o potrebama tržišta rada."

Dodali su:

"Osobe s invaliditetom prepoznate su kao posebno osjetljiva skupina koja se nalazi u nepovoljnom položaju na tržištu rada te su za tu skupinu osigurane potpore s najvećim intenzitetom i trajanjem. Kumulativno, uz  potporu za zapošljavanje poslodavci mogu koristiti i poticaje Zavoda za vještačenje, profesionalnu rehabilitaciju i zapošljavanje osoba s invaliditetom (osim subvencije plaće), npr. sufinanciranje troškova prijevoza, troškova tehničke ili arhitektonske prilagodbe. Osobe s invaliditetom mogu nakon prestanka trajanja jedne mjere sudjelovati u svim mjerama, sukladno uvjetima pojedine mjere".

Također, nastavljaju kako HZZ potiče uključivanje osoba u cjeloživotno učenje kroz sljedeće mjere: Obrazovanje nezaposlenih osoba i ostalih tražitelja zaposlenja; Osposobljavanje na radnom mjestu te Osposobljavanje na radnom mjestu i ustanovama za obrazovanje odraslih; Potpore za usavršavanje

Opis svih mjera i uvjeti korištenja dostupni su na www.mjere.hr.  Također, od 1. travnja 2022. Zavod je počeo povoditi obrazovanje putem sustava vaučera.

Pozitivni pomaci

Jesu li posljednjih godina učinjeni pozitivni pomaci ka zapošljavanju osoba s invaliditetom? Iz Zavoda odgovaraju:

"Posljednjih godina su u Hrvatskoj donijete brojne pozitivne mjere i zakonska rješenja koja definiraju zapošljavanje osoba s invaliditetom. Aktualni zakonski okvir definiran je Zakonom o profesionalnoj rehabilitaciji i zapošljavanju osoba s invaliditetom (NN 157/13, 152/14, 39/18, 32/20) i njegovim provedbenim propisima. Prema članku 7. navedenog Zakona, osobe s invaliditetom mogu se zaposliti na otvorenom tržištu rada ili pod posebnim uvjetima, uz obvezu osiguranja razumne prilagodbe od strane poslodavca prilikom provedbe testiranja i/ili intervjua u okviru natječajnog postupka te obvezu osiguranja razumne prilagodbe radnog mjesta, uvjeta i organizacije rada".

Dodaju kako je izmjenom Zakona 2013. godine uveden je kvotni sustav zapošljavanja. Poslodavci koji zapošljavaju najmanje 20 radnika dužni su zaposliti, na primjerenom radnom mjestu prema vlastitom odabiru, u primjerenim radnim uvjetima, određeni broj osoba s invaliditetom, ovisno o ukupnom broju zaposlenih radnika i djelatnosti koju obavljaju.

"Obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom poslodavac može ispuniti tako da ima zaposlen propisani broj osoba s invaliditetom upisanih u očevidnik zaposlenih osoba s invaliditetom i/ili zamjenskom kvotom. Poslodavci koji nemaju obvezu kvotnog zapošljavanja osoba s invaliditetom, a imaju zaposlene osobe s invaliditetom, kao i poslodavci koji zapošljavaju više osoba s invaliditetom od propisane kvote mogu ostvariti novčanu nagradu, dok poslodavci koji su obveznici, a  ne ispunjavaju  kvotu plaćaju novčanu naknadu", ističu.

Pravo prednosti pri zapošljavanju

Napominju kako su tijela državne uprave, tijela sudbene vlasti, tijela državne vlasti i druga državna tijela, tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te javne službe, javne ustanove, izvanproračunski i proračunski fondovi, pravne osobe u vlasništvu ili u pretežitom vlasništvu Republike Hrvatske, pravne osobe u vlasništvu ili pretežitom vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave te pravne osobe s javnim ovlastima dužni su prilikom zapošljavanja osobi s invaliditetom dati prednost pod jednakim uvjetima. Da bi ostvarila pravo prednosti pri zapošljavanju, osoba s invaliditetom dužna je u prijavi, odnosno ponudi na javni natječaj ili oglas pozvati se na to pravo te priložiti sve dokaze o ispunjavanju traženih uvjeta, kao i dokaz o invaliditetu.

"Rad i zapošljavanje imaju neospornu ulogu u životu osoba s invaliditetom i čine važan doprinos njihovu uključivanju u sve sfere života: prisutnost i doprinos u zajednici, mogućnost razvoja svakodnevnih vještina te vještina bitnih za razvoj karijere, ostvarivanje društvenog položaja i financijske neovisnosti. S druge strane, dugotrajna nezaposlenost kod svih, pa tako i kod osoba s invaliditetom vodi osjećaju naučene bespomoćnosti i manjka samopoštovanja. Radom osobe s invaliditetom doprinose društvu u cjelini. Cilj je da one postanu stvaratelji, a ne isključivo korisnici državnog proračuna.

Osobe s invaliditetom, ako dobiju priliku za rad  najčešće ju iskoriste kako bi pokazale da su kvalitetni radnici, a istovremeno njihovim zapošljavanjem poslodavcima se na taj način podiže ugled kroz društveno odgovorno ponašanje i podršku ranjivim skupinama građana. U radu s kolegama na poslu, osobe s invaliditetom potiču senzibilizaciju ostalih zaposlenika za potencijale i potrebe osoba s invaliditetom, kreiraju se realniji stavovi i ruše predrasude  te se na taj način dolazi do prihvaćanja u najširem smislu", zaključuju iz Hrvatskog zavoda za zapošljavanje.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta “Zajedno do uspješne integracije“, kojeg financijski podupire Grad Velika Gorica.