Zaštita bioraznolikosti: Kako sačuvati prirodu za buduće generacije?

Kako u sklopu projekta "Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena" na portalu Generacija.hr pišu o bioraznolikosti u Hrvatskoj, kontaktirali su udrugu Sunce koja je pokrenula kampanju pod nazivom "More puno života", koja ima za cilj podizanje svijesti javnosti o neophodnosti učinkovitih zaštićenih područja u moru te njihovim prednostima i dugoročnim koristima za zajednicu. 

"Kako bi zaštitila bioraznolikost, Europska unija je donijela Strategiju bioraznolikosti do 2030. godine. Ona predstavlja sveobuhvatni okvir za vraćanje prirode u naše živote, odnosno za postizanje ravnoteže između ljudskih aktivnosti i očuvanja bioraznolikosti. Cilj je doprinos uspostavi mreže učinkovitih zaštićenih područja na 30 posto površine mora i 30 posto kopna. Od tog ukupnog postotka, 10 posto mora i 10 posto kopna treba biti strogo zaštićeno", započela je za Generaciju mr. sc. Matea Špika, viša stručna suradnica u Odjelu za zaštite prirode Sunca.

Dodala je kako se strategija bavi ključnim prijetnjama morskom okolišu. "Ona ističe kako bi ljudske aktivnosti na moru trebale biti planirane, uzimajući u obzir osjetljivost i omogućavanje obnove morskih ekosustava. Hrvatska ima bogatu prirodnu baštinu, ali treba još puno raditi kako bi ispunila ciljeve strategije. Posebno je naglašeno očuvanje ekosustava i staništa koja učinkovito pohranjuju ugljik (poput livada posidonije), izvornih šuma, područja iznimne bioraznolikosti te onih s velikim potencijalom za obnovu", napomenula je naša sugovornica.

FOTO: Sunce

Zašto su važne zone stroge zaštite?

U svjetlu tih izazova, udruga Sunce drugu godinu za redom provodi kampanju "More puno života" kako bi podigla svijest o važnosti zaštićenih morskih područja. Zone stroge zaštite, ili no-take zone, zaštićena su morska područja u kojima su zabranjene sve vrste iskorištavanja prirodnih resursa. More puno života znači poboljšanje bioraznolikost i dugoročnu koristi za zajednicu.

"No-take zone pomažu u očuvanju ribljih populacija povećanjem njihove brojnosti i veličine. Ribe koje se mrijeste u ovim zonama imaju veće šanse preživljavanja, što doprinosi obnovi ribljih populacija izvan zaštićenih područja", istaknula je Špika.

Osvrnula se i na trenutnu situaciju u svijetu. "Danas je 8.16 posto svjetskih oceana i mora zaštićeno (WDPA/Protected Planet). Nekim takvim područjima upravlja se učinkovito, dok druga pak postoje samo na papiru. Trenutno ekološka mreža (Natura 2000) u Hrvatskoj zauzima 36,8 posto kopnenog teritorija i 9,3 posto mora. Zaštićena područja pod nacionalnim kategorijama zaštite obuhvaćaju 13,37 posto kopna i 1,93 posto mora, no većina su ujedno i dio ekološke mreže."

Površina je mora pod strogom zaštitom zanemariva. Naša je sugovornica napomenula kako su trenutnostrogo zaštićeni samo mali dijelovi unutar nacionalnih parkova, Parka prirode Telašćica i Jabučke kotline. Očito je da Hrvatsku čeka još puno posla.

FOTO: Sunce

Zaštićene vrste Jadrana

Zanimalo nas je i koje su sve vrste zaštićene u Hrvatskoj, odnosno u Jadranu. Iz Sunca su istaknuli kako je dobri dupin vjerojatno najpoznatija i najrasprostranjenija zaštićena vrsta u Jadranu. "Iako se tradicionalno fokusiramo na zaštitu pojedinačnih vrsta, moderna paradigma zaštite prirode sve više naglašava zaštitu staništa i ekosustava, te usluge koje oni pružaju", rekla nam je Špika.

Spomenula je i još jednu vrstu kojoj je potrebna posebna zaštita. Ona je ključna za cjelokupno morsko stanište.

"Endemska za Sredozemno more, posidonija, poznata i kao lažina, voga, purola ili purić, formira guste šume koje predstavljaju jedno od najvažnijih staništa u moru. Njezine livade su poput tvornica kisika, pružaju stanište za više od 100 vrsta riba, brojne vrste beskralježnjaka te čuvaju obalu od erozije. Stoga je zaštita posidonije ne samo zaštita vrste, već i očuvanje vitalnog morskog staništa i njegovih ekosustavnih usluga", dodala je.

No, upozorila je i na to kako je najveća prijetnja opstanku posidonije – sidrenje. Naime, sidra koja se koriste za vezivanje brodova često oštećuju ovo osjetljivo stanište. Svako sidrenje može rezultirati oštećenjem posidonije, a dugoročno ugrožava njezin opstanak.

FOTO: Sunce

Kako možemo pomoći u očuvanju posidonije?

Zanimalo nas je kako svatko od nas može pomoći u zaštiti ove vrste. Iz Sunca su stoga dali nekoliko savjeta za sve koji se nalaze na moru s brodom. Postoji nekoliko jednostavnih koraka koje možemo poduzeti kako bismo postali čuvar/čuvarica posidonije:

1. Pronađite instalaciju ekološki prihvatljivih sustava sidrišta – jednostavne signalne bove za vaš brod.

2. Neka područja imaju kontrolnu nautičku podršku za posidoniju koju možete nazvati putem radija kako biste pronašli odgovarajuće sidrište.

3. Na lokaciju dođite ranije tokom dana kako biste vidjeli gdje se možete usidriti, potražite bijele pješčane dijelove. Sidro i lanac trebaju biti u pijesku.

4. Sidrite se na ekološke bove. Osim u Nacionalnom parku Kornati, ekološke bove nalaze se i u drugim područjima. Informirajte se o njihovoj dostupnosti na lokaciji na kojoj se nalazite.

5. Budite svjesni radnji koje poduzimate. Koristite sapun, šampon i kremu za sunčanje koji su ekološki prihvatljivi i ne štete okolišu.

6. Istražite samostalno sve ljepote morske cvjetnice – posidonije. Zaronite i saznajte koliko se života krije u njenim livadama.

7. Proširite vijest među nautičarima, mornarima i ribarima. Nisu svi svjesni važnosti posidonije!

"Zajedno možemo stvoriti more puno života koje će nas oduševljavati svojom ljepotom, održivim resursima i bioraznolikošću", poručili su iz Sunca za kraj.

*Tekst je objavljen u sklopu projekta „Priroda – ključ borbe protiv klimatskih promjena“ kojeg financira Agencija za elektroničke medije sredstvima Fonda za poticanje pluralizma i raznovrsnosti elektroničkih medija.