Što Bajaga može, Thompson ne može

Premijera albuma održat će se u možda i najatraktivnijem prostoru za sve glazbenike, u pulskoj Areni.

Koncert je predviđen za 11. kolovoza, a to će srpskom rokeru biti prvi koncert u Areni. U razgovoru za Večernji list komentirao je kako je oduševljen što će nastupati na jednoj od najljepših europskih pozornica: "Kada sam saznao da smo dobili termin i da ćemo ondje svirati, bio sam oduševljen, i još uvijek sam. Bilo mi je jako drago jer ne znam da uopće na cijelom svijetu postoji mogućnost svirke u rimskom koloseju. Sigurno je da nisam svirao u povijesno starijem mjestu i sigurno je da neću".

Bajaga se u ostatku intervjua osvrnuo i na, kako kaže, odličan prijem u Hrvatskoj te kako do sada nije bilo nikakvog ekscesa u njegovoj karijeri na nastupima u Hrvatskoj. To nije posve točno, jer se još pamti koncert u Splitu 2003. godine koji je završio s tri suzavca u publici, a u gotovo svakom gradu njegovi koncerti izazovu tenziju među braniteljima, navijačima itd. Bilo je tako i u Zadru, Rijeci, Dubrovniku, Varaždinu, Puli 2011. godine i u drugim hrvatskom gradovima.

Zamjera mu se nastup u Kninu početkom 90-ih

Bajagi se uglavnom zamjera nastup u Kninu, koji se održao početkom 90-ih, u vrijeme kad je taj hrvatski grad bio pod okupacijom takozvane Republike Srpske Krajine. Koncert je također navodno održan kao počast poginulim pripadnicima Vojske RSK. Navodno je tada Bajaga s grupom Minđušari pjevao neslužbenu himnu RSK: "Kreće armija, najjača na svetu, kreće armija u osvetu i jednom zauvek armija srpska, i jednom zauvek sve će da vas smrska". Iako sam Bajaga tvrdi da je u Kninu i u Banja Luci pjevao za ratnu siročad, do danas ga prate kontroverze oko ovih nastupa. Njegova uloga na koncertima u ratu nikad nije u potpunosti razriješena.

Zanimljivo je kako je u pulskoj Areni skoro jedno desetljeće zabranjen koncert Marka Perkovića Thompsona. Pulska gradska vlast je u više navrata odbila iskazanu namjeru za održavanjem Thompsonovog koncerta iz raznih razloga.

Prvi put je Thompson odbijen zbog navodnog kašnjenja s prijavom. Poslije su se "karte otvorile" pa je IDS-ov gradonačelnik rekao kako Thompson ne može u Pulu zbog toga što je Istra antifašistička i multikulturalna sredina.

"Apsolutno nemam ništa protiv Thompsona i njegovih pjesama, ali ne mogu podržati ustašku ikonografiju koja se pojavljuje na njegovim koncertima, a od koje se on nikada nije jasno i nedvosmisleno ogradio. Kao gradonačelniku Pule, koja je utemeljena na vrijednostima antifašizma i multikulturalnosti i koje su sastavni dio našeg identiteta, nije mi prihvatljivo veličanje ustaštva, ksenofobije, nacionalizma i netolerancije prema nacionalnim manjinama", rekao je tada Miletić u priopćenju o odbijanju zahtjeva za nastup u Areni. 

Prvi put Thompsonu je koncert zabranjen 2008. godine, a drugi put je odbijen 2011. godine, iako se u međuvremenu više puta medijski jasno ogradio od ustaštva, te je više puta i pozvao publiku da na njegovim koncertima nose znakovlje samo hrvatske pobjedničke vojske iz Domovinskog rata.

Pulska gradska vlast Thompsona stavlja u isti ravan s Borom Drljačom, a Bajaga im ne smeta

Pulska gradska vlast tako u isti ravan stavlja Thompsona i srpskog pjevača Boru Drljaču  kojem je isto zabranila koncert u Domu hrvatskih branitelja. Bora Drljača u svojim pjesmama pjeva o ratnim zločincima Radovanu Karadžiću i Kapetanu Draganu, a nikad mu i nije palo na pamet ograditi se od tih nastupa, već se naknadno čudio zašto Hrvatima uopće smetaju te pjesme.

S druge strane, pulskoj gradskoj vlasti Bajaga u potpunosti nije sporan, iako smo već rekli kako njegova uloga na koncertima početkom 90-ih u Kninu i Banja Luci ni približno nije razriješena. Bez obzira na to je li riječ o koncertima posvećenima ratnoj siročadi ili koncertu posvećenom ratnim borcima, činjenica je da se nastupom u gradovima tzv. RSK i RS u vrijeme rata davao određeni legitimitet tim tvorevinama i to u trenucima dok su njihove vojske činile zločine i etnički očistile stotine tisuća ljudi iz svojih domova.  

Radi se očito o dvostrukim kriterijima pulske gradske vlasti i gradonačelnika Pule Borisa Miletića koji, čini se, sami sebi uzimaju za pravo odlučivati čije su pjesme više ili manje sporne te tko više pristaje multikulturalnoj atmosferi Istre. Uzimanje za pravo odlučivati čije su pjesme podobne, a čije pjesme nisu - samo je uvod u cenzuru i prava na slobodni govor i djelovanje, jer se politika ni na koji način ne bi trebala baviti tko ima pravo nastupa, a tko ne, sve dok su nastupi u skladu sa zakonom.