Ova scena iz Prosjaka i sinova nosi snažnu simboliku, a sigurno vam je prošla ispod radara

Snimana je prema romanu i scenariju Ivana Raosa, a seriju je režirao Antun Vrdoljak, kojemu je to bilo prvo remek djelo. Serija je danas jedna od najomiljenijih među Hrvatima i svoju popularnost ne gubi ni nakon 40 godina. "Prosjaci i sinovi" donosi priču o životu običnih ljudi u Imotskoj krajini suočenih s teškim uvjetima, siromaštvom i svakodnevnom borbom za opstanak. Raos je u ovom djelu vjerno prikazao društvenu i ekonomsku bijedu svoga vremena, ali i duboku snagu karaktera koji su izrasli iz takvih okolnosti. U središtu romana nalaze se likovi prosjaka i njihovih obitelji, a kroz njih autor oslikava složenu mrežu odnosa, od obiteljskih sukoba i međuljudske zavisti pa sve do neuništive želje za boljim životom. Iako teška, priča je protkana humorom, ironijom i specifičnim dalmatinskim temperamentom, što joj daje posebnu autentičnost.

Seriju posebno vole Hrvati koji nose podrijetlo iz Dalmatinske zagore i Imotske krajine, a neki citati iz serije postali su kultni, kao i likovi. U središtu cijele priče nalazi se Matan, snalažljiv, lukav, duhovit i prepreden, koji svojom domišljatošću i bezobzirnošću uspijeva uzdići se iznad bijede i napustiti Medov Dolac. Dolazi u Zagreb i bavi se švercom, ali ne napušta obrasce ponašanja koje je naučio dok je prosio s didom Kikašom i ostalim članovima obitelji.

No, u seriji i manji likovi imaju snažnu simboliku i fantastično prikazuju Matanov mentalitet, a jedan od njih je Šute mali, često nepravedno zapostavljen, premda nosi duboku poruku, piše Dalmacija Danas. Šute mali pojavljuje se gotovo na samom kraju serije, kada Matan Špalatrin, kao stariji čovjek, živi u Zagrebu, gdje je na studij stigao njegov najmlađi brat Iviša. Iviša studira pravo, a Matan financira njegov studij koji se odužio, dok ga posebno iritira Ivišin hobi – pisanje poezije. Šute mali potječe iz istih krajeva kao i Matan i Iviša, rođen u jednakoj sirotinji koja je u jednoj generaciji prosila, a u idućoj nosila korpe i švercala. Završio je medicinu i postao liječnik na Rebru. Posjećuje Matana, no svaki njegov posjet Matana iritira jer ga podsjeća na činjenicu da je Šute mali sada doktor, dok njegov brat Iviša neuspješno studira.

'Pjesmice pjeva, đava ga lipi pjevao'

Važno je naglasiti da Matan, apsolutni "car šverca" koji svoj nagon za preživljavanjem i varanjem ne uspijeva nadvladati ni kada postane bogat, cijelo vrijeme podcjenjuje Šutu malog te ga podsjeća da je on, iako potpuno neobrazovan, uspješniji i imućniji od njega. Tako mu jednom prilikom priča da ga je "prisililo" da kupi Mercedesa, kojega si doktor vjerojatno ne može priuštiti, a Šuti malom se izruguje i kada mu u bocu francuskog konjaka ulijeva lošije piće, uživajući u činjenici da se doktor ne razumije u skupa pića. Matan vidi vlastiti poraz u činjenici da mu je mlađi brat intelektualac koji piše poeziju i nikako da završi Matanu prihvatljiv studij prava te postane odvjetnik.

Scena iz Prosjaka i sinova cenzurirana u Jugoslaviji: Riječi svećenika i danas su aktualne

Matan, potpuno nezadovoljan mlađim bratom intelektualcem i pjesnikom, bez imalo ironije smatra da je Iviša skrenuo s uma, a činjenica da je Šute mali završio medicinu dovodi ga do ludila: "Šute mali izuči za doktura, a moj brajo pjesmice pjeva. Pjesmice pjeva, đava ga lipi pjevao!" ponavlja Matan svaki put kada Šute mali napusti njegov stan. U odnosu između Matana, Iviše i Šute malog Ivan Raos prikazuje sukob između malograđanskog, snalažljivog mentaliteta i obrazovanih, idealističkih pojedinaca.