Osvajala je hrvatske top ljestvice, a zatim nestala zbog vjere: 'Propovijedam po kućama'

Godine 2000. osvojila je nagradu za najboljeg debitanta na Zadarfestu, a tri godine kasnije priznanje za album "Uzmi mi sve". Tijekom 2005. osvojila je nagradu za najpopularniju pjesmu Hrvatskog radijskog festivala ("Kora pod nogama") prema glasovima publike putem SMS-a, dok je časopis OK! njezin album "Sve je samo fol" proglasio najboljim albumom godine. U trenutku kada je njezina karijera bila na vrhuncu, Ivana se povukla iz javnog života i okrenula privatnosti. U međuvremenu je postalo poznato da pripada vjeri Jehovinih svjedoka.

"Sljedbenica sam vjere Jehovinih svjedoka. Iako još službeno nisam Jehovina svjedokinja, od 13. godine odlazim na njihove kongrese i sastanke te propovijedam po kućama", rekla je svojedobno. Danas živi u Sloveniji, gdje se udala za Emira Mesića. Posljednji je put govorila za hrvatske medije 2012. godine u emisiji Dalibora Petka, u kojoj je objasnila svoju odluku da se povuče iz javnosti: "Ponosna sam na to što jesam i nemam razloga sramiti se. Odlazim na tjedne sastanke na kojima učimo kako svjedočeći posjećivati kuće. Smatram da su Jehovini svjedoci izbor za mene jer su dosljedni u svojem pridržavanju 'Biblije' koju je Bog poslao na zemlju kako bi nam pomogla u svim životnim situacijama i pružila nam duševni mir, smisao života i nadu", nastavila je tada.

Inače, Jehovinih svjedoka danas ima oko 2,5 milijuna u cijelom svijetu. Neka od osnovnih pravila kojih se njihovi članovi pridržavaju uključuju odbijanje transfuzije krvi, neobilježavanje rođendana i blagdana poput Božića i Uskrsa te suzdržavanje od sudjelovanja u političkim izborima. Jehovini svjedoci dio su šire skupine vjerskih pokreta koji se oslanjaju na židovsko-kršćansku tradiciju, ali imaju izražen nekonformistički pristup.

FOTO: Goran Sebeli/CROPIX

Poseban način života

Povijesno gledano, pokret se razvio iz ranog adventističkog kršćanstva. Njihova teološka gledišta približavaju ih judaizmu, a utemeljio ih je Charles Taze Russel 1874. godine u SAD-u. Prema njihovoj interpretaciji, godina 1914. označava prijelomnu točku – kraj jednog razdoblja, kad su Kristovom pobjedom pali Sotona i demoni, i početak posljednje faze ljudske povijesti, koja će završiti Harmagedonom. U tom budućem vremenu Jehovini svjedoci trebali bi živjeti u miru na obnovljenoj Zemlji, dok će 144.000 "pomazanih" vladati s neba kao duhovna bića.

Jehovini svjedoci vjeruju da su sve svjetovne strukture – države, skupine i društva – dio đavolskog poretka. Za razliku od kršćanske dogme koja Isusa vidi kao pravog Boga i čovjeka, oni vjeruju da je Isus zapravo arhanđeo Mihael. Po njima, nije uskrsnuo u tjelesnom obliku, nego je poprimio privremeno tijelo koje je odmah nestalo nakon što se ukazao učenicima. Isusovo poslanje vide kao prenošenje Božje poruke. Odbijaju nauk o Trojstvu, koji smatraju ljudskom izmišljotinom s Nicejskog sabora 325. godine. Jehovini svjedoci smatraju da oni jedini istinski štuju Boga pod njegovim pravim, stoljećima zaboravljenim imenom – Jehova.

Jehovini svjedoci o čedomorstvu koje je šokiralo Hrvatsku: 'Roditelji nisu dio naše zajednice'

Njihova vjera temelji se na vrlo konkretnim pravilima ponašanja. Osobna duhovnost ili savjest ne igraju glavnu ulogu – važno je pridržavati se jasno definiranog kodeksa djelovanja. Obraćenje se kod njih provodi kroz strukturirano učenje koje traje otprilike šest mjeseci i uključuje nagrađivanje i disciplinu. Jehovini svjedoci ne prakticiraju mistiku ni duhovne sumnje – biti član znači živjeti prema jasno propisanom obrascu ponašanja.