DILJEM SVIJETA

NEOBIČNI BOŽIĆNI OBIČAJI Od feštanja u fast foodu preko kićenja drva banane do posjećivanja groblja!

Autor

mn

Kako bi Božić dočekali bez straha od zaraze opasnim korona virusom, crkva u Hamburgu misu je organizirala u drive in kinu. Misi su nazočili vjernici u 80-ak automobila, a ista je istovremeno prenošena putem YouTubea.

25.12.2020. u 16:25
Ispiši članak

Božić je na neobičan način proslavljen i na Tajlandu, gdje je Djed Božićnjak sobove pustio da se odmore, te na slonu krenuo u poseban božićni posjet, kako bi podignuo svijest o prijetnji korona virusa.  

Bijelih dugačkih brada, odjeveni u crvene ogrtače i kape, njegovi pomoćnici na ukrašenim slonovima u središnjoj pokrajini Ayutthaya dijelili su zaštitne maske školarcima, motociklistima i vozačima u prolazu. 

I dok se u ova dva slučaja radilo o izvanrednim okolnostima zbog pandemije korona virusa, diljem svijeta i u normalnim okonostima Božić se slavi na neobičan način.

Koroni unatoč, odjeveni u božićna odijela, Španjolci su tako nastavili božićnu tradiciju, skakanjem u more.

U Japanu se Božić slavi masovnim odlaskom u KFC, gdje obitelji guštaju u pohanoj piletini, a o koliko raširenoj pojavi se radi, dovoljno govori da ovaj lanac brze prehrane za Božić proda i do deset puta više obroka nego inače.

Tradicija je to koja traje od 1974. godine, nakon izuzetno uspješne marketinške kampanje nazvane “Kentucky za Božić!”

Ukrajinci slave pravoslavni Božić, a nezaobilazna dekoracija božićnih drvaca je umjetna paukova mreža, za koju se vjeruje da domaćinima donosi sreću.

Naime, legenda kaže da siromašna majka nije imala novaca za božićne ukrase, pa je drvce ukrasila paučinom, koja se u zoru pretvorila u zlato i srebro, nakon čega obitelj više nikad nije bila siromašna.

Kad smo kod kićenja božićnih drvaca, u Indiji se ne kite zimzelena drveća, već drva banane ili manga.

I dok u većem dijelu svijeta djeci darove donosi Djed Božićnjak, švedska legenda kaže da darove njihovoj djeci donosi stara i ružna koza Julbock, koju je navodno koristio drevni bog Tor za prijevoz.

Julbock koza simbol je Božića iz davnih poganskih proslava. Izrada Julbocka od slame spada u najstarije običaje vezane uz božićna slavlja u nordijskim zemljama, a povezan je s običajima kojima su stara nordijska plemena slavila zimski solsticij, dolazak duljih dana i kraćih noći.

Ogromna slamnata koza, divovski Julbock veže se uz grad Gävle, smješten dvjestotinjak kilometera sjeverno od Stockholma. Gigantskog Julbocka osmislio je oglašivač Stieg Gävle.

Htio je napraviti nešto posebno za Božić, pa mu se gigantska koza činila super idejom. Njegov slamnati Julbock težak je oko tri tone i ima oko 13 metara, a svake godine njegovo postavljanje prate tisuće ljudi. Julbocka Šveđani smatraju pomagačem njihovom Djedu Mrazu u donošenju darova, a inače je simbol plodnosti i upornosti.

Neki Finci na Božić posjećuju grobove bližnjih i pale svijeće prisjećajući se mrtvih. Također, običaj je navečer staviti hranu na stol i ne spavati u svojim krevetima, već na tlu, kako bi se pokojnici mogli dobro najesti i odmoriti.

Božić se slavi i u Južnoj Koreji. Riječ  je o nacionalnom blagdanu, no nije rezerviran samo za vjernike, već za sve stanovnike.

I oni imaju svog Djeda Mraza, no za razliku od ostatka svijeta, njihov originalni djedica nije crven, već je odjeven u  zeleno ili plavo odijelo, s tradicionalnim korejskim šeširom na glavi. No i tamo su sve više prisutni zapadni utjecaji.

 

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.