PREDSJEDNIČKI KANDIDAT
MIROSLAV ŠKORO Otkriveni manje poznati detalji iz života popularnog glazbenika
Otkad je objavio svoju kandidaturu za predsjednika Republike Hrvatske, zanimanje o svim detaljima bogate biografije Miroslava Škore ne jenjava.
U nedjelju je, osim Mate, rođen i Miroslav Škoro. Prošlo je gotovo 57 godina otkad se prvi put začuo njegov plač u rodnom Osijeku. U predgrađu Višnjevcu, s majkom Nediljkom, ocem Ivanom i mlađom sestrom Vesnom proveo je svoje djetinjstvo.
"Ja sam bio dijete koje je s pet godina znalo i čitati i pisati i računati. To smo, ono, čuvamo kravu, pa uzmemo komad kamena, pa did meni sve skupa pojasni i tu me naučio jednu važnu stvar - da je istina zakopana jedno pet metara ispod zemlje'', rekao je Miroslav Škoro za IN Magazin Nove TV.
Još u osnovnoj školi nizao je peticu za peticom. Osječka gimnazija bila je logičan slijed. No osim pohvalnica za odličan uspjeh, đačke dane ovaj Slavonac s korijenima iz Imotske krajine zauvijek će pamtiti po još nečemu...
"Prvu ljubavnu poruku sam dobio u 1. B., a u njoj je pisalo 'Škoro, ja te volim', s tim da je najvažnije to da me nazvala Škoro. To ja nisam odmah shvaćao, ali cijeli sam se svoj život razvijao u tom smjeru. Bez obzira na to što radio, uvijek bi na kraju ispalo da sam se spremao za to da postanem Škoro. Po zanimanju sam Škoro i ta mi je cura to odredila'', ispričao je.
No nije Škori ipak ostalo jedino zanimanje. Poznati glazbenik završio je ne jedan, već dva fakulteta. Nakon titule inženjera građevine i diplomiranog ekonomista, ponosni Slavonac okitio se i titulom doktora ekonomskih znanosti.
"To je bilo pitanje s mojom pokojnom materom koja je uvijek sumnjala u tu moju sklonost glazbi i nekakvom kreveljenju na pozornici kako je ona to zvala. Mama je htjela da radim na Željezničkom kolodvoru u Vinkovcima, da imam državni posao i sigurnu plaću, a s druge strane sam ustvari vjerojatno ispao iz neke čerge i stalno bih negdje lutao...", nastavio je.
Tako je stigao i do daleke Amerike, gdje je upoznao ljubav svoga života, odvjetnicu Kim. Sa simpatičnom Amerikankom hrvatskih korijena, s kojom je u braku tri desetljeća, Škoro se vjenčao tri puta. Dva puta u Americi i jednom u Hrvatskoj.
Prije tri desetljeća, u dalekoj Americi napisao je "Ne dirajte mi ravnicu" - pjesmu koja je postala njegova osobna iskaznica. Jedna od neslužbenih himni Domovinskog rata izvorno se zvala "Ja ću se vratiti" i uopće nije imala veze s ratom, već s glazbenikovom nostalgijom za tisuće kilometara udaljenom domovinom.
"Možeš ti sve prenijeti negdje, kad su u pitanju fotografije. Ovi koji idu s novcima, vjerojatno novce , ali ponijeti sa sobom svoje ulice, ponijeti sa sobom svoje slavonsko blato, moj imotski kamen, to je malo teže i naravno da čovjeka uhvati jedna silna nostalgija i tuga'', objašnjava.
Prvo je otpjevao stihove "Ja ću se vratiti", a potom je to i učinio. Svoje istinsko domoljublje utkao je u svoje brojne stihove koji su u najtežim danima budili nacionalni ponos.
Osim glazbenim, plivao je Škoro i političkim vodama.
Od 1995-te do '97-e obnašao je dužnost generalnog konzula Republike Hrvatske u Mađarskoj. 2007. godine postao je i saborskim zastupnikom. Cijelu saborsku plaću donirao je za potrebe intenzivne njege pedijatrije u KBC-u Osijek.
"Šta meni vrijedi što sam ja bio u Saboru, statirao u kukuruzu osam mjeseci. Vidio sam da ne ide, mankuo sam se iz toga!", zaključio je.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.