ANALIZA HRVATSKOG DOKTORA ZA IMENA

Kako su nastala prezimena Grabar, Plenković, Jandroković, Milanović?

Autor

js/Saša Jadrijević Tomas/sd

Onomastičar dr. sc. Domagoj Vidović, hrvatski doktor za imena, analizirao je imena i prezimena nekih poznatih hrvatskih političara. Dr. Vidovića kontaktirali su novinari Slobodne Dalmacije.

06.08.2019. u 10:03
Ispiši članak

Kolinda Grabar-Kitarović

Hrvatska predsjednica Kolinda Grabar-Kitarović svoje ime duguje Zdenki Vučković i njezinu hitu "Kolinda" iz 60-ih godina prošloga stoljeća, prepjevom hita "Colinda" kanadske pjevačice Lucille Starr. Žensko se ime Colinda izvodi od osobnoga imena Colin koje može biti dvojakoga postanja. Za buduću je kampanju buduće predsjednice povoljnije izvođenje od engleskoga Nicholas, istovrijednice hrvatskoga imena Nikola, koje na grčkome znači pobjeda naroda. Kad se ime Colin izvodi iz keltskoga korijena, može označavati golubicu ili štene.

Po popisu iz 2011., u Hrvatskoj je bilo 27 Kolinda. Prezime je Grabar najrasprostranjenije u Međimurju, Hrvatskome zagorju i na riječkome području. U sjeverozapadnoj Hrvatskoj to je prezime najuputnije izvoditi od germanizma graba, "jarak". Na riječkome području, odakle potječe hrvatska predsjednica, postoji i mogućnost izvođenja od naziva za biljku grab, grab je služio kao sirovina za izradu kovačkih vatri. Grabara je po posljednjemu popisu bilo 894 u Hrvatskoj te je to prezime bilo među deset najčešćih (točnije osmo) samo u općini Bednja.

Prezime Kitarović još je rjeđe, u Hrvatskoj ga nosi tek 51 stanovnik, približno polovina u Šibeniku, odakle potječe suprug hrvatske predsjednice. Ono se u literaturi katkad izvodi od naziva glazbala kitara, no s obzirom na povijesnu rasprostranjenost osobnoga imena Kita (zabilježenoga barem od 13. stoljeća), koje potječe od imenice kita, "stručak, buketić" (a bilo je tijekom povijesti i osobnih imena kao što su Loza ili Grah po nazivima biljaka), tomu se izvođenju daje prednost.

Andrej Plenković

U Hrvatskoj danas živi 3886 Andreja. Iako je to ime potvrđeno u Istri u 13. stoljeću, danas se češće nadijeva na sjeverozapadu pod utjecajem ruskoga i slovenskoga osobnoimenskog fonda. Riječ je o inačici osobnoga imena Andrija u značenju muževan, hrabar. Prezime Plenković izvodi se od riječi plenka, "cijep, kalem", pa se možda upravo u tome značenju krije mogući koalicijski potencijal i upravljanje koalicijskim partnerima, ali i dobro kombiniranje različitih vrsta grožđa da se dobije vino zlatna sjaja. U žargonu u pojedinim mjestima (primjerice, u Pučišćima na otoku Braču) apelativ plenka (u Pučišćima plienka) označava i djevojku. Prezime je pravo endemsko hvarsko, odakle se raširilo od Svirača do Banskih dvora. Danas ga nosi 246 Hrvata.

Gordan Jandroković

Osobno ime Gordan nastalo je prema ženskome imenu Gordana, koje je nosila junakinja Zagorkina romana. Nosi ga 2211 Hrvata, uglavnom u većim hrvatskim gradovima. Obično se povezuje s ruskim pridjevom gord, "ponosan", koji u hrvatskome počesto poprima značenje uznosit. Nositelja je prezimena Jandroković tek 161, uglavnom u bjelovarskome kraju i na zagrebačkome području. Prezime se povezuje s osobnim imenom Jandrok, likom kršćanskoga imena Andrija, pa bi predsjednik Hrvatskoga sabora, s obzirom na to da mu se prezime povezuje s istim imenom kao i premijerovo osobno ime, trebao biti čvrsto uz njega.

Zoran Milanović

Osobno se ime Zoran izvodi od zora, ali se u priobalju i na otocima često povezuje s kršćanskim imenom Juraj. Potvrđeno je vrlo rano, još u 14. stoljeću, a danas ga nosi čak 17.711 stanovnika naše domovine. Najčešće se nadijevalo 60-ih godina prošloga stoljeća, kad je bivši predsjednik hrvatske Vlade i rođen. Tada je bilo deveto po učestalosti u Hrvatskoj. Od dalmatinskih je županija najraširenije u Šibensko-kninskoj.

Prezime Milanović nose u Hrvatskoj 2224 osobe. Među 10 je najčešćih samo u istarskoj općini Gračišće. U Dalmaciji su danas Milanovići najrasprostranjeniji u Cetinskoj krajini, gdje nose različite nadimke, kao što su Litre, Trapo itd. Prezime se izvodi od osobnoga imena Milan, koje potječe od osobnoga imena Miloslav (od mio, "drag", i slava), čije su inačice do Tridentskoga sabora (1545. – 1563.) bile izrazito česte. Iz današnje perspektive zvuči gotovo nevjerojatno da je, primjerice, osobno ime Miloš bilo među najčešćim hrvatskim imenima u srednjemu vijeku.

Narodna su se imena od 16. stoljeća često mijenjala u kršćanska, pa su mnogi Milani i Miloši postajali Mihovili. Spojimo li značenja osobnoga imena i prezimena, ispalo bi da je Zoran Milanović osoba kojoj se mili ustajati u zoru, a kako u Hrvatskoj živi 21 Zoran Milanović, anketom bismo mogli ustvrditi je li baš tako.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.