Jarak ulazi u priču navodnog sotonista: 'Želio je uništiti trag kršćanskih korijena Hrvatske'

Najveća pljačka kulturnog dobra u Hrvatskoj dogodila se osamdesetih godina 20. stoljeća, a trajala je godinama. Mozak operacije bio je Aleksandar Milles, ekscentrični mladić koji je vrijedna kulturna dobra krao iz Nacionalne i sveučilišne knjižnice u Zagrebu te ih potom prodavao diljem Europe i svijeta. Oko njegovog imena plele su se razne teorije zavjere, a Andrija Jarak i Dario Todorović donose niz detalja i sklapaju mozaik pljačke neviđenih razmjera.

"Zločin prema kulturi i arteriji hrvatske baštine što Nacionalna i sveučilišna knjižnica jest, itekako zaslužuje pozornost. Nevjerojatno je tužno i ostavlja bez teksta što je sve činio mozak ove operacije Aleksandar Miles. Godinama u kontinuitetu iznosio je iz te zgrade nevjerojatno vrijedne primjerke najstarije građe. Intrigantno mi je bilo upoznati psihološki profil čovjeka koji uglađeno i mirno u stilu intelektualca ulazi u hram kulture, a van izlazi kao lopov. Nevjerojatno", otkrio je Andrija Jarak zašto se sa suautorom 'Dosjea Jarak' odlučio jednu epizodu posvetiti i krađi građe iz NSB-a.

Dario Todorović je dodao da se radi o filmskoj priči. "Vjerujem da će gledatelji gledati jednu od najboljih epizoda 'Dosjea Jarak' dosad, vrlo rado bih gledao ovu priču i temu i da se ne radi o priči iz Hrvatske. Nitko tko je pogleda neće požaliti, naprotiv", otkrio je Todorović. Šteta nastala tijekom godina krađe procijenjena je tada na milijun i pol njemačkih maraka, no, dodaje Todorović, nemoguće je tu štetu izraziti isključivo u novcu. "To su unikatne knjige stare četiristo, petsto godina... Šteta je nemjerljiva i nenadoknadiva", dodao je Dario.

FOTO: Press

'Posljedice svega pamtit će se još jako, jako dugo'

Više tjedana je ekipa 'Dosjea Jarak' sklapala mozaik Millesovog zločina, niz sugovornika otkrilo je dosad nepoznate informacije, što je posebice zanimljivo s obzirom na to da se oko Millesa vrti niz teorija zavjere. "Vrtjele su se i tada teorije zavjere - da je Milles sotonist, dio kulta, a on je bio ekscentrik i volio je pozornost, sam je o sebi širio mit. Bio je čudan, iznimno inteligentan, rekao je da je želio zapaliti Metropolitanu, višestoljetnu biblioteku Zagrebačke nadbiskupije i uništiti bilo kakav trag o kršćanskim korijenima Hrvatske. Već takva izjava bila je dovoljna da zaintrigira ljude", otkriva Todorović.

Andrija Jarak dodaje i da teorija zavjere uvijek ima. "Ne pridajem im puno pozornosti jer tu bude svega, a koliko su neke od njih važne za ovaj slučaj, doznat će gledatelji na Voyo 20. studenoga". Psihološki profil i operativni dio zločina bili su, kaže, Jarak, ono što ih je najviše intrigiralo. "Iz NSK nije lako iznijeti ni šibicu, a ne toliko vrijedne primjerke. Bilo nam je važno i kako ćemo cijelu priču pokazati, kakva će slika biti. No, tu nam je pomogao ravnatelj Hrvatskog državnog arhiva Dinko Čutura koji nam je pomogao da okom kamere uđemo tamo gdje gotovo nitko ne ulazi.

Andrija Jarak donosi razgovor s okrutnim srpskim plaćenim ubojicom: 'Muči me taj detalj'

Dosje donosi ekskluzivu najljepše slike i jedva čekam da to gledatelji vide. Uvijek brinemo o svemu, ali ovoga puta stvarno smo na najvišoj mogućoj razini za ovu temu", zaključio je Jarak. "Epizoda je u rangu najskupljih svjetskih produkcija. Posljedice Millesovih djela su nemjerljive, nađen je tek mali komadić svega što je ukrao. Atlasi, karte, rukopisi prodavani su u Srbiji, Austriji, Njemačkoj, Engleskoj, pitanje je gdje se nalaze ta djela koja su od iznimne važnosti za hrvatsku kulturu. Posljedice svega pamtit će se još jako, jako dugo", zaključio je Todorović.