Hrvatska glazbena industrija očekuje 50 posto manje prihode

U nedavno upućenom dopisu Ministarstvu kulture, HDU i ZAPRAF (Udruga za zaštitu, prikupljanje i raspodjelu naknada fonogramskih prava) predložili su i svoje korake za revitalizaciju glazbenog sektora.

Kao najnužnije naveli su što skorije donošenje plana popuštanja restriktivnih mjera na održavanje događaja s manjim brojem posjetitelja te žurno donošenje zakona o elektroničkim medijima i o autorskim i srodnim pravima.

No, osim toga, iz vodstva HDU i ZAPRAF-a za Hinu su predstavili i druge mjere potencijalne državne pomoći glazbenoj industriji.

''U mjere koje bi bile od pomoći sektoru svakako bi trebalo ubrojiti moratorij ili barem smanjenje PDV-a na usluge u kulturi  - ulaznice za koncerte, predstave, autorske honorare, CD-e, knjige i slično, kao i mogućnost beskamatnog ili nisko kamatnog kreditiranja za poduzetnike u kulturi uz garanciju države i mogućnost odgode otplate u periodu od barem dvije godine'', naveli su u odgovoru Hini.

Dodaju da će po njihovim procjenama oporavak tog sektora trajati minimalno dvije godine, ako se ova kriza ne produži.

Prema rezultatima ankete više od 50 posto njihovih članova bavi se organizacijom koncerata koji su otkazivani zbog korona krize, podsjećaju u udrugama koje su tek prošlog tjedna od Nacionalnog stožera civilne zaštite dobili informaciju da će se uskoro dopustiti ''određene koncertne i kulturne aktivnosti''.

''No, zasad nemamo konkretan okvir pod kojim bi se epidemiološkim uvjetima takvi koncerti i ostale aktivnosti mogli organizirati, što je jedan od prvih preduvjeta da se može krenuti s ponovnom organizacijom većih javnih okupljanja''.

Naglašavaju i da je jedan od većih problema povrat ulaznica za koncerte i evente što, nažalost, tek treba regulirati.

Povrat kroz sustav vaučera

''Slažemo se s prijedlogom koji je nedavno na adrese ministarstava kulture, turizma i gospodarstva odaslao odbor za evente udruge Glas poduzetnika, u kojem se predlaže da se povrat regulira i kroz sustav vaučera koji bi se mogli iskoristiti u roku godine dana od datuma odgođenog događaja za isti ili drugi događaj istog organizatora''.

Kako ističu, država bi trebala razmisliti da se, u skladu s primjerom Austrije, onim organizatorima koncerata i festivala dio sredstava koji je nepovratno izgubljen nadoknadi kroz fiskalne olakšice smanjivanjem obaveza PDV-a i drugih doprinosa.

''Za razliku od realnih sektora, glazbeni će se sektor od krize oporavljati možda i najduže jer će, prema onome što sada znamo, koncertni dio poslova, kao jedan od najizdašnijih i koji mnogima znači životnu egzistenciju, doći u poziciju u kojoj je bio prije krize tek možda početkom iduće godine'', ističu.

No, naglašavaju i kako će utjecaj gospodarske krize osjetiti svi u glazbenom sektoru koji ostvaruju prihode od autorskih i srodnih prava, jer će naplata biti značajno manja nego što je to bila u normalnim uvjetima.

Stoga, kao jednu od nužnih mjera, predlažu i pokretanje nepovratnih fondova pomoći za glazbenu i druge kreativne industrije po uzoru na države poput Njemačke, Francuske ili Italije.

U sektoru glazbe i izvedbene umjetnosti zaposleno je više od 4100 osoba, što čini gotovo 10 posto ukupne zaposlenosti sektora kreativnih i kulturnih industrija.

Prema studiji koju je 2015. proveo Ekonomski institut u Zagrebu, bruto dodana vrijednost podsektora glazbe, izvedbene umjetnosti i umjetnosti iznosila je 743,5 milijuna kuna ili 11,6 posto bruto dodane vrijednosti sektora kreativnih i kulturnih industrija Republike Hrvatske, ističu u HDU i ZAPRAF-u.