GLASOVANJE DO 30. PROSINCA
Hrvatska bira šest pjesama za prvu EU pjesmaricu, na popisu od 55 njih nema Thompsona i Škore
Hrvati će od 30. studenog do 30. prosinca imati mogućnost glasati za šest hrvatskih pjesama koje će se uvrstiti u prvu Pjesmaricu Europske unije koja će biti objavljena u prosincu 2019. godine.
Studenti i profesori s Muzičke akademije u Zagrebu i Akademije za umjetnost i kulturu u Osijeku te pjevači zbora Hrvatskog sabora kulture nominirali su 54 poznatu hrvatsku pjesmu od kojih će građani moći izabrati njih šest. Na glasačkoj listi nalaze se brojne tradicionalne i narodne pjesme poput "Vuprem oči" i "Oj More duboko", ali i one popularnih izvođača kao što su Oliver Dragojević i Arsen Dedić.
Urednica EU Pjesmarice za Hrvatsku, profesorica s Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu Jasenka Ostojić rekla je kako su odabrane pjesme odraz velike regionalne raznolikosti i glazbene tradicije iz različitih razdoblja Hrvatske povijesti.
"Autohtonost i ljepota hrvatskog tradicijskog nasljeđa kao i melodioznost klasičnih i suvremenih pjesama svjedoče o velikoj ljubavi naših ljudi prema pjevanju, i čine osebujnu kariku u u šarolikoj kulturnoj niski udruženih europskih naroda”, smatra Ostojić.
Prva pjesmarica sastojat će se od 162 pjesme na 24 jezika, a svaka uvrštena pjesma bit će prevedena i na engleski jezik. Zaradom od prve verzije financirat će se 27 verzija pjesmarice na nacionalnim jezicima.
Svaka zemlja članica EU odabire po jednu pjesmu za svaku od dogovorenih kategorija: ljubavne pjesme, priroda i godišnja doba, sloboda i mir, narodne i tradicionalne, vjerske te dječje pjesme.
EU Pjesmarica demokratski je projekt koji su inicirale neprofitne organizacije bez političkih i financijskih veza s Bruxellesom, odnosno političkim institucijama Europske unije.
Organizacija je osnovana u Kopenhagenu 2015. godine s ciljem povezivanja profesora i studenata glazbe te zborskih pjevača radi što jednostavnije i jeftinije distribucije pjesmarice.
Osnivač i predsjednik Jeppe Marsling kazao je kako je pjesmarica način za upoznavanje različitih dijelova EU.
“Mi, 27 nacija u EU, znamo tako malo jedni o drugima! Čini se kako je razmjenjivanje nacionalnih glazbenih blaga izravan način da se bolje upoznamo", rekao je Marsling.
U suradnji sa 17 muzičkih akademija iz 14 zemalja članica, odlučeno je da se pjesme biraju u šest kategorija: ljubavne pjesme, priroda i godišnja doba, sloboda i mir, narodne i tradicionalne pjesme, vjerske pjesme i dječje pjesme.
Za sada je glasalo oko 35 tisuća ljudi iz 20 zemalja Europske Unije, a nakon Hrvatske, na red dolazi Slovenija.
Glasovanje se održava na stranici www.eu-songbook.org i otvoreno je do 30. prosinca. priopćili su organizatori.
Uz predložene i glasači mogu predložiti neku svoju pjesmu, za koju misle da bi se trebala naći na popisu pa se tako uz 54 predloženih na njemu našala i 55-a.
Zanimljivo, od 55 hrvatskih pjesama nema niti jedne od Marka Perkovića Thompsona i Miroslava Škore, čije su pjesme poput "Lijepa li si" ili " Ne dirajte mi ravnicu" među Hrvatima stekle kultni status te se bez njih ne može zamisliti niti jedna fešta.
Prijedlozi hrvatskih pjesama:
Ljubavne pjesme
Pjesme o prirodi i/ili godišnjim dobima
Pjesme o slobodi i/ili miru
Narodne ili tradicionalne pjesme
Vjerska pjesma
Dječje pjesme
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.