Vječan k’o narod ponosno stoji

OVO je jedna od najljepših pjesama o Vukovaru, otkrivamo kako je nastala

Autor

Mislav Nekić

"Pod kišom čelika, ognja i smrti gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad. Stoji grad! Vječan k’o narod ponosno stoji i posljednje dane dušmanu broji, Vukovar! Vukovar!"
 

18.11.2018. u 20:13
Ispiši članak

Stihovi su to jedne od najljepših pjesama o Gradu heroju, ali i domoljubnih pjesama uopće, koju je napisao i uglazbio Hrvoje Hegedušić koji je ekskluzivno za Direktno  uoči prošlogodišnjeg Dana sjećanja otkrio kako je nastala pjesma 'Vukovar (Stoji grad!)' :

"Pjesma 'Vukovar' nastala je spontano. Suočen u tim teškim vremenima sa zbunjenim pogledima ljudi u okruženju, sa strahom i nevjericom u njihovim očima, želio sam im dati poruku optimizma, da se jedan narod ne može uništiti rušenjem i agresijom. Ime Vukovara bio je samo simbol jer radilo se o svim našim gradovima koji su tada stradavali". 

Kako danas, s vremenskim odmakom, gledate na pjesmu?

"Danas, s vremenskim odmakom prožimaju me dvojake emocije. Tuga za izgubljenim životima i tjeskoba koju su izazvali znani događaj, a na drugoj strani zadovoljstvo što sam uspio pomaknuti kazaljku optimizma prema plusu i vratiti nadu da će 'iz krvi i bola niknuti cvijeće'",ekskluzivno za Direktno izjavio je Hegedušić.

Vukovar (Stoji grad)

Pod kišom čelika, ognja i smrti gdje paklena sila svoj zadnji ples vrti, stoji grad. 

Stoji grad! 

Vječan k’o narod ponosno stoji i posljednje dane dušmanu broji, Vukovar! Vukovar! 

Iz majčinog krika sloboda se rađa i uskoro bijela zaplovit će lađa do sunca. 

Iz krvi i bola niknut će cvijeće i nikada narod zaboravit neće Vukovar. 

Stoji grad!

Hrvoje Hegedušić, kako navodi Hrvatsko društvo skladatelja , rođen je  13. studenog 1935.  Srednjoškolsko obrazovanje završio je u Zagrebu gdje je i studirao na Elektrotehničkom fakultetu Sveučilišta.

 Uz Arsena Dedića i Zvonka Špišića jedan od najizrazitijih predstavnika autorske pjesme, zagrebačke šansone.

 Poseban doprinos hrvatskoj kulturi dao je uglazbljivanjem stihova poznatih hrvatskih pjesnika Dobriše Cesarića, Antuna Gustava Matoša, Miroslava Krleže, Željka Sabola, Dragutina Tadijanovića, Vjekoslava Majera, Tina Ujevića, Zvonimira Goloba, Drage Britvića i drugih.

U vrijeme agresije na Hrvatsku, među prvima se uključuje u akciju 'Croatian music aid', dobrotvornim koncertima i umjetničkim radom.

Njegova baladaVukovar (1991.) ubraja se u najuspjelije radove nastale za vrijeme agresije na Hrvatsku, pa je i uvrštena u knjige 'Hrvatsko ratno pismo (1992.)' te 'Hrvatska lađa (1996.)'. 

Sudjelovao je u producentskom timu projekta 'Moja domovina' 1991. godine.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.