OBIČAJI I TRADICIJA

Znate li zašto bor kitimo upravo na Badnjak?

Autor

bl

Smatra se kako se u Hrvatskoj običaj kićenja bora pojavio sredinom 19. stoljeća, kao posljedica njemačkog utjecaja. Iako do tada kićenje drvca nije bilo rašireno u hrvatskim krajevima, domovi su se ukrašavali zelenilom, cvijećem i raznim plodovima.

 

24.12.2019. u 11:43
Ispiši članak

Iako se u samim počecima ovog običaja božićno drvce ukrašavalo jabukama i cvijećem, s vremenom su se postavljali i komadići vate ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali, ali i to se s godinama počelo mijenjati.

Neke od teorija kažu kako je ukrašavanje drvca počelo u Njemačkoj još u 16. stoljeću i onda se proširilo na cijeli svijet, te se tako s vremenom taj običaj ukorijenio i u Hrvatskoj. Stabla su se nakon toga ukrašavala cvijećem, ukrasima od papira, pozlaćenim orasima i lješnjacima. U 19. stoljeću cvijeće i plodovi su zamijenjeni svjetlećim predmetima, uvedena je i betlehemska zvijezda na vrh bora, a ispod njega postavljene su jaslice.

Smatra se kako je prve jaslice napravio sv. Franjo još u 13. stoljeću. Nekad su se one radile od gipsa, gline ili drveta i nalazile su se samo u crkvama. Jaslice se obično stavljaju ispod bora te se njima ukazuje na događaj koji se slavi, a to je Isusovo rođenje jer se on rodio u štalici. Vjeruje se kako upravo na Badnjak iščekujemo Isusovo rođenje, a badnja noć smatrala se svetom noći. Nekada se vjerovalo da će se ono što sanjate tu noć u idućoj godini biti ostvareno.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.