PREDIVAN OBIČAJ
Znate li što su Hrvati koristili prije božićnog drvca? Stvari se mijenjaju u 19. stoljeću
Uz jaslice, nezaobilazan simbol božićnog ugođaja je božićno drvce.
Svetkovina Božića simbolički je povezana s različitim kulturama. Tako se odmah uz jaslice i na Trgu svetog Petra u Vatikanu nalazi tradicionalno božićno drvce. Taj običaj simbolizira vrijednost života, jer u zimskome godišnjem dobu, vazdazeleni bor postaje znakom vječnoga života.
Obično se pod borom ostavljaju božićni darovi. Simbol postaje jasan i u kršćanskom smislu: priziva u svijest "drvo života" (Post 2,9), lik Krista, najvećega Božjega dara čovječanstvu. Poruka božićnog drvca je da život ostaje uvijek zelen, ako postane darivanje. Darivanje ne toliko materijalnih stvari, već sebe samih, istaknuo je papa Ivan Pavao II. četvrte nedjelja došašća, 19. prosinca 2004. godine.
Premda je kićenje božićnog drvca star običaj, u hrvatskim krajevima on nije bio raširen sve do sredine 19. stoljeća, uglavnom utjecajem njemačke tradicije te prostorno-političkih dodira. Bez obzira na to što kićenje drvca nije bilo rašireno, domovi su se prije svejedno na Badnjak kitili cvijećem i plodovima, a posebno zelenilom, a to su najčešće činila djeca.
Kako se običaj razvijao
Isprva su se kitila bjelogorična stabla, a poslije zimzelena, i to voćem, najčešće jabukama, ali i šljivama, kruškama te raznim slasticama i ukrasima izrađenim od papira, najčešće lanci te razne niti. Čest su i lijep ukras bili pozlaćeni orasi i lješnjaci kojima se kitilo drvce, a najčešće su se postavljale svijeće, simboli nade i božanstva.
Blagdanska košarica je bezobrazno skupa: 'Spremni su platiti 1000 eura božićno drvce'
Poslije su se postavljali i komadići vate, voska ili papira koji su simbolizirali snijeg na drvcu i tako su ga ukrašavali. Imućniji su imali posebne figurice i ukrase, piše Bitno.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.