PRIJE PODJELE NA KATOLIKE I PRAVOSLAVCE

Znate li koja je najstarija crkva u Hrvatskoj? Evo kako je preživjela Domovinski rat

Autor

tg

Crkva sv. Spasa u selu Cetina na širokom polju podno Dinare smatra se najstarijom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj.

09.04.2025. u 16:49
Ispiši članak

Cetinski župan Gliha dao je sagraditi crkvu u zadnjoj četvrtini 9. stoljeća u blizini jednog od najljepših vrela Cetine i posvetiti je Kristu Spasitelju. Tada je Primorskom Hrvatskom vladao knez Branimir. U narodu se crkva počela pojednostavljeno nazivati crkvom sv. Spasa. Nastala je kao kršćanska jer u to vrijeme još nije postojala podjela na katolike i pravoslavce. Crkva sv. Spasa u selu Cetina na širokom polju podno Dinare smatra se najstarijom kršćanskom crkvom u Hrvatskoj. 

Osim toga, ubraja se među jedan od najbolje očuvanih spomenika ranosrednjovjekovnog sakralnog graditeljstva u Hrvatskoj. Na ulazu u crkvu nalazi se četverostrani zvonik i dosad je najstariji poznati sačuvani starohrvatski zvonik, piše HKM.

Zapaljena tijekom osmanskih pohoda

Arheološka istraživanja na ovom lokalitetu prvi je poduzeo fra Lujo Marun, i pritom zamalo stradao od lokalnog pravoslavnog stanovništva. Potom ju je istraživao hrvatski povjesničar i arheolog Stjepan Gunjača (1909. – 1981.) koji je u crkvi pronašao nekoliko ulomaka dekoriranih pleterom, među kojima je najvažniji arhitrav oltarne pregrade iz 9. st. s natpisom koji spominje donatorstvo kninskog župana Gastike i posvetu Kristu Spasitelju. Na unutrašnjim zidovima crkve naziru se ostatci zidnih slika. Pronađeno je i nekoliko fragmenata s natpisima i pleterom.

Bosanski franjevci kao čuvari zemlje: 'Snažne velikonacionalističke prijetnje izvana'

Crkva je zapaljena tijekom osmanskih pohoda krajem 15. stoljeća, a obnovili su je franjevci krajem 17. stoljeća. Nakon odlaska Hrvata iz ovih krajeva, naselili su se pravoslavci iz Bosne koji su tvrdili da je crkva sv. Spasa pravoslavna crkva sagrađena 500 godina kasnije nego što zaista jest. Budući da je smatrana pravoslavnom crkvom, ostala je neoštećena u Domovinskom ratu.

Komentari

VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.