APOSTOLSKI VIZITATOR
Završen bratski pohod Zagrebačkoj nadbiskupiji; svrha potpora biskupima, svećenicima i ponajprije vjernicima
Podužim susretom između zagrebačkoga nadbiskupa, kardinala Josipa Bozanića, i umirovljenoga nadbiskupa Przemyśla, mons. Józefa Michalika, u petak popodne, 5. travnja 2019. godine, u Nadbiskupskome dvoru završio je bratski pohod Zagrebačkoj nadbiskupiji. Ugledni poljski Nadbiskup bio je od utorka, 2. travnja, do petka, 5. travnja, u bratskome pohodu Zagrebačkoj nadbiskupiji, što nije apostolska vizitacija, koja ima drugačije kanonsko značenje.
Nadbiskup Michalik na početku (2. travnja) i na zaključku (5. travnja) bratskoga pohoda susreo se s kardinalom Bozanićem, a u ostalim je danim primio na razgovor pomoćne biskupe i neke svećenike te se time bolje upoznao sa stanjem u Nadbiskupiji, s mnogim inicijativama i pastoralnim pothvatima, posebno naglasivši važnost upravo završene Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije, kojoj su naročito vjernici laici dali svoj nezamjenjiv doprinos. Osvrnuvši se na olake komentare i na neargumentirane interpretacije, naglasio je važnost i odgovornost svakoga člana Crkve da se ne nasjeda na neprovjerene glasine i na iznošenje polučinjenica i to ne uvijek s dobronamjernim nakanama i tumačenjima.
Naglasio je da ovaj bratski pohod ima za svrhu dati potporu zagrebačkomu nadbiskupu, pomoćnim biskupima, svećenicima, redovnicima, redovnicama i posebice vjernicima laicima u provođenju obnove koju je pokrenula i zacrtala Druga sinoda Zagrebačke nadbiskupije. Na tome je putu važna suradnja svih u Crkvi, kako vjernika laika tako i zaređenih crkvenih službenika. Ohrabrio je i potaknuo nastojanja na započetim reformama, osobito drevnih institucija Zagrebačke nadbiskupije, koje – premda ih resi jedinstven povijesni značaj – traže prilagodbu novim vremenima i izazovima suvremenih crkvenih potreba. Potrebno je, u duhu Drugoga vatikanskog koncila, mudro i hrabro nastaviti s reformom ostataka nadarbinskoga sustava, u čemu treba slijediti smjernice mjerodavnih tijela Svete Stolice i provesti zacrtane odluke nedavno završene Sinode.
Srdačan susret kardinala Bozanića i nadbiskupa Michalika završio je razgovorom o najsvjetlijem liku Katoličke crkve u Hrvatskoj, blaženome Alojziju Stepincu, koji ostaje trajan uzor svima, a posebno Crkvi zagrebačkoj. Kardinal je visokoga gosta upoznao s procesom kanonizacije blaženoga Alojzija naglasivši sve veće širenje Blaženikova svetačkog kulta među vjernicima u Domovini i u svijetu te sve veće zanimanje za njegovu osobu i djelo u teškim vremenima totalitarističkih režima dvadesetoga stoljeća.
Na kraju susreta kardinal Bozanić darovao je mons. Michaliku medalju Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije kao uspomenu na bratski pohod Zagrebačkoj nadbiskupiji.
Iz Zagrebačke nadbiskupije priopćeno je prvog dana pohoda, 2. travnja da su, u dužem razgovoru kardinala Bozanića i mons. Michalika, razmotrena razna pitanja, a u prvom redu, "pitanje procesa zaključka upravno-kaznenog postupka glede članova Zbora prebendara".
Zagrebačka nadbiskupija i dalje nema novih članova Zbora prebendara nakon, kako su naveli mediji, afere iz siječnja prošle godine kada je smijenjeno svih sedam prebendara. Imenovanja onih koji će brinuti o imovini u crkvenom vlasništvu uslijedit će nakon što Kongregacija za kler potvrdi novi Statut Zbora prebendara. A tim novim Statutom prebendarima će se ograničiti moć te će im se uvesti kontrolni mehanizmi koji će nadzirati njihov rad, upravljanje financijama i nekretninama.
Komentari
VAŽNO Ako ne vidite komentare ne znači da smo ih zabranili ili ukinuli. Zahvaljujući pravilima Europske unije o privatnosti podataka treba napraviti sljedeće: 1. Logirati se na Facebook u ovom browseru i omogućiti korištenje kolačića (cookies). Logirati se možete ovdje: https://www.facebook.com/ 2. Uključiti third party cookies u svom browseru. Ako koristite Chrome to možete učiniti na chrome://settings/cookies. Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.