Zašto se na Gluhu nedjelju križ u crkvi prekriva ljubičastom tkaninom: Evo objašnjenja

Iako bi nam se taj običaj mogao činiti neobičnim, pa čak i kontradiktornim, jer slike Kristove muke i križa mogu pomoći da dublje razmislimo o njegovim patnjama, Crkva nas namjerno želi osloboditi vanjskih podražaja i duhovnih užitaka koje često doživljavamo moleći se pred svetim slikama, kipovima i križevima. Cilj toga je da se posvetimo unutarnjem duhovnom životu, pažljivije slušamo Božju Riječ i pripremimo svoja srca za predstojeće blagdane.

Ovaj običaj najvjerojatnije potječe iz 11. stoljeća, kada bi oltarni prostor bio prekriven zastorom kako bi se narod spriječio u gledanju oltara. Time se izražavala solidarnost s pokornicima koji su početkom korizme bili isključeni iz bogoslužja, a istovremeno su prakticirali "post očiju", jer im je bio uskraćen pogled na oltar. S vremenom su ti zastori, poznati kao "tkanine gladi", postali manji i počeli su se ukrašavati slikama Kristove muke, a na kraju je običaj sveden na zaklanjanje križeva i slika, piše Vjerujem.hr.

Iako se ovim običajem želi crkvu učiniti što jednostavnijom, njegova svrha nije samo stvaranje prikladne kulise za obrede, već ima dublje značenje. Crkva to čini jer je Kristova božanska priroda bila skrivena kako bi Spasitelj mogao trpjeti radi spasenja svijeta. Biskup Wilhelm Durandus iz Mendea (južna Francuska) u 13. stoljeću tumači ovaj običaj kao podsjetnik na trenutak kada je Krist tijekom svoje muke sakrio svoje božanstvo, povezujući to s riječima iz Evanđelja: "Tada su uzeli kamenje da ga pogode, ali Isus se sakrio i izašao iz Hrama" (Iv 8,59). Upravo zbog tih riječi, križevi, slike i kipovi pokrivaju se u crkvi.

Sve do Velikog petka

Slike svetaca također se prekrivaju jer bi bilo neprikladno da sluge budu vidljive kad je Učitelj skriven. Zastiranje slika i križeva podsjeća na Kristovo poniženje, a slika Raspetoga treba biti utisnuta u naše srce. Crkva nas poziva da na neki način doživimo samoću koju je Krist proživio. Kroz ovaj običaj, želimo biti snažnije pogođeni dubinom Kristove muke, osobito kada svećenik na Veliki petak otkriva križ i nudi ga vjernicima na cjelivanje.

Poznati franjevac protiv navike pojedinih svećenika prije mise: 'To je degradacija'

Misal predviđa pokrivanje slika i križeva na Gluhu nedjelju, a oni ostaju zaklonjeni sve do završetka službe Muke Gospodnje na Veliki petak, dok slike ostaju prekrivene do početka Vazmenog bdijenja. Rimskim misalom nije precizirano koja boja vela treba biti, ali vjerojatno je riječ o ljubičastoj, koja dominira korizmenim vremenom. U papinskoj liturgiji križ koji se otkriva na Veliki petak često je prekriven crvenim velom, jer crvena boja simbolizira Kristovu krv i mučeništvo.