Vokić opisala rad u Sinodi i prvi posjet prostoriji u kojoj je Stepinac proveo zadnje dane

Što je donijela Sinoda, kako će biti implementirana u svakodnevni vjernički život, hoće li Zagrebačka Crkva nakon Sinode biti drugačija? Ako da, gdje će to i kako biti vidljivo? O tim temama govorili su tajnik Sinode Denis Barić i članovi Sinode: umirovljena ravnateljica zagrebačke 7. gimnazije i bivša ministrica obrazovanja Ljilja Vokić i ravnatelj Prve katoličke osnovne škole u gradu Zagrebu, karmelićanin Vinko Mamić.

Što je Sinoda?

"Sinoda je najznačajnije okupljanje u jednoj biskupiji ili nadbiskupiji. One se održavaju u određenom povijesnom trenutku da bi bile glas svome biskupu, odnosno nadbiskupu. Sudionici svojim prijedlozima i inicijativama žele dati doprinos za život biskupije u budućnosti. Ona je svojevrsno 'bogatstvo u različitosti' u kojemu učimo slušati drugoga, ali i nositi odgovornost za biskupiju", istaknuo je Denis Barić.

"Ona je dinamičan i izazovan, ali i lijep proces", dodao je, naglasivši kako je njezina ljepota upravo u tome što okuplja toliko ljudi s jednim ciljem - pomaganju biskupu u upravljanju biskupijom ili nadbiskupijom.

Sada predstoji izrada završnoga dokumenta, odnosno Izjava i odluka Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. Taj završni dokument izrađivat će se na temelju svih prijedloga s Druge sinode Zagrebačke nadbiskupije. "To je jedan od stupova za izradu završnog dokumenta", kaže Barić.

Posjećivao sam mnoge župe u Zagrebačkoj nadbiskupiji i ugodno me iznenadilo što su mi ljudi pristupali i govorili: 'Mi molimo za Sinodu'. To pokazuje da su ljudi upoznati s time što je Sinoda i koliko je ona važna za život Zagrebačke nadbiskupije.

Tri tipa članova

U Sinodu je djelovalo nešto manje od 200 sudionika, istaknula je voditeljica Tanja Baran i upitala po kojem kriteriju su oni birani.

"Po pravilniku Sinode razlikujemo članove po pravu, izabrane članove i pozvane članove. Prvi ulaze u Sinodu na temelju službe u Zagrebačkoj nadbiskupiji, drugi su se birali među određenim skupinama vjernika u nadbiskupiji, a treći su oni koji se odlikuju moralnim i uzornim životom ili su stručnjaci u pojedinim temama o kojima će se raspravljati na Sinodi", naveo je Barić.

Ljilja Vokić priznala je kako je biti pozvanom članicom Sinode velika čast. "Sinodalna zasjedanja su nas povezala, imali smo mogućnost iznositi vlastita stajališta, a teme su bile izrazito zanimljive, poput primjerice prve teme - nove evangelizacije", rekla je bivša ministrica obrazovanja. "Posebno me zanimala tema posljednjeg zasjedanja, vezana za školstvo, kulturu i medije, to jest Crkvu u društvu", dodala je.

Govoreći o svojim obvezama, Vokić je istaknula kako su morali napisati intervent, ne zato što bi ih netko kontrolirao, nego da bi povjerenstvo na tom temelju sastavilo zajednički dokument.

Kao posebno iskustvo Vokić je navela hodočašće sv. Josipu u Karlovac i u rodno mjesto Alojzija Stepinca, Krašić. "Prvi puta sam ušla u prostoriju u kojoj je blaženi Alojzije Stepinac proveo svoje zadnje dane i s jednom sjetom dodirnula njegov pisaći stroj", rekla je.

Odnos Crkve i medija

Vinko Mamić je napomenuo kako je prethodno već bio i na Općoj sinodi Katoličke crkve 2012. godine na temu nove evangelizacije u Vatikanu. "Ona predstavlja iskustvo Crkve u svojoj cjelini, a riječ 'sinoda' je inače grčkog podrijetla i znači 'zajedno hoditi'", rekao je i dodao da su sudionici Sinode promotrili Crkvu iz svih perspektiva.

Bilo je dosta govora o odgoju i obrazovanju, a oni su sadašnjost i budućnost našeg naroda i naše Crkve, istaknuo je Mamić. "Bilo je riječi i o tome koje su potrebe ljudi na marginama, od bolesnih, siromašnih i starijih do onih problema koji se tiču duhovne margine, što je tema kojom se bavi i papa Franjo", dodao je.

"Volio bih da se u medijima progovori i o dobrim lijepim stvarima koje postoje u našoj nadbiskupiji", poručio je Denis Barić na upit o odnosu Crkve i medija. "Takvim smo primjerima svjedočili i na Sinodi. Uistinu je moguće da mediji danas budu u službi Evanđelja".

Itekako je potrebno da svi, pogotovo mi u Crkvi budemo formirani za susret s medijima, istaknuo je, a Mamić je dodao kako bi na razini nadbiskupije trebalo osnovati PR tim.

Žene u Crkvi

Žene su, kao i laici, prvi puta sudjelovale na Sinodi, dakle na prethodnoj, Prvoj sinodi Zagrebačke nadbiskupije 1925. godine nisu, rekla je Ljilja Vokić te navela kako su na ovoj sinodi u interventima žene sudjelovale u omjeru od 60 prema 40. "Žene u Crkvi nisu marginalizirane", istaknula je.

"Osobno smatram da nisu marginalizirane i da sve ovisi o ženama i tome koliko prostora žele u Crkvi, i u mojoj školi su, kao i u ostalima u Hrvatskoj, žene u većini", napomenuo je Vinko Mamić.

Očekivanja od svećenika jesu velika, ali nisu neopravdana, ustanovio je Barić na pitanje jesu li očekivanja vjernika od svećenika toliko velika da ih je nemoguće ispuniti. "Mi se kao svećenici potpuno dajemo narodu, nemamo obitelji i očekivanja ljudi su velika. Kada su ona realna, možemo ih opravdati", rekao je Mamić, a Barić je zaključio:

"Obnova mjesne Crkve nije moguća bez obnove čovjeka", zaključio je.