Veliki broj biskupa uskoro odlazi u mirovinu, kojim će putem Crkva krenuti?

Ove će godine to isto učiniti i križevački episkop mons. Nikola Nino Kekić (75), koji je nakon dugog niza godina bio prvi Hrvat grkokatolik koji je ustoličen za križevačkog vladiku. Nakon njega, sljedeće godine, na redu je varaždinski biskup mons. Josip Mrzljak, koji Varaždinskom biskupijom upravlja od njezina osnutka.

Nakon toga uslijedit će stanka od nekoliko godina, no generacijska smjena tada će obuhvatiti velika crkvena središta poput Splita, Rijeke, Zadra i Zagreba. Naime, nadbiskup splitsko-makarski mons. Marin Barišić ove će godine napuniti 71 godinu, kao i nadbiskup zadarski mons. Želimir Puljić. Nadbiskup riječki mons. Ivan Devčić imat će 70 godina i za pet godina, kao što čine svi biskupi kada navrše tu dob, poslat će papi svoju molbu za umirovljenje, dok će to kardinal Bozanić učiniti godinu dana nakon njega. Biskup požeški mons. Antun Škvorčević također će ove godine navršiti 71 godinu.

Sve to govori da će vrh Katoličke crkve u Hrvatskoj u nekoliko godina biti posve pomlađen, što je proces koji je započeo u prošlih nekoliko godina imenovanjima, primjerice, mons. Ivice Petanjka za biskupa krčkog, a onda su uslijedila imenovanja mons. Zdenka Križića za biskupa gospićko-senjskog, mons. Jure Bogdana za vojnog ordinarija i mons. Tomislava Rogića za biskupa šibenskog.

To znači da će u ukupnim promjenama od 19 hrvatskih biskupa otići čak njih 11, što je će biti značajna promjena u ovom razdoblju u crkvenom vrhu. No ono što će pritom biti još značajnije i zanimljivije su imenovanja njihovih nasljednika, osobito stoga što će neki od njih upravljati velikim nadbiskupijskim središtima poput Zagreba, Rijeke, Splita i Zadra.

Ta imenovanja, ako se nastavi postojeći trend “iznenađenja”, poput imenovanja redovnika u Krk i Gospić, tj. ako u spomenutih osam biskupija na čelo dođe još nekoliko redovnika ili mlađih i osebujnih svećenika, mogla bi u bitnome odrediti smjer Crkve u Hrvatskoj, donosi Večernji.