SVETI ROK

Svetac koji je bolesne ozdravljao od kuge, šumski pustinjak i zatvorski uznik, omiljen je u hrvatskom narodu

Autor

mjš/ Snježana Majdandžić-Gladić /vid

Na današnji dan, 16. kolovoza Crkva liturgijski časti svetog Roka, sveca koji je izložio svoj život pogibelji skrbeći se za oboljele od kuge, te je na kraju i sam od nje preminuo. Zato ga vjernici zazivaju u raznim  potrebama, a posebno u zaštitu od zaraznih bolesti.

16.08.2019. u 09:17
Ispiši članak

Sveti Rok je rođen 1295. godine u francuskom gradu Montpellieru. Prema predaji, roditelji su mu bili pobožni plemići – otac Ivan i majka Liberija – koji nisu dugo mogli imati djecu, ali ih je Bog u poznim godinama blagoslovio sinom Rokom. Svoju vjeru, zahvalnost i ljubav prema Bogu i bližnjima, nastojali su usaditi u sina, što je on to i pokazao u narednim godinama svojega života. Naime, osim što je imao na tijelu biljeg u obliku križa, pa su ga smatrali odabranim od Boga, kad su mu roditelji umrli, prije no što je sveti Rok navršio dvadeset godina života, prodao je svu svoju imovinu i podijelio siromasima, postao franjevac, te se uputio na hodočašće u Rim.

Kako je završio tadašnji medicinski studij, osjećao je unutarnju potrebu pomagati oboljelima od kuge, kojih je u ono vrijeme bilo puno, pa se tako na putu zaustavio u  gradovima Aquapendente i Casena, kako bi u njihovim bolnicama i ubožnicama dvorio okužene. Prema predaji, po njegovoj molitvi više je oboljelih i ozdravilo.

Nakon hodočašća u Rimu, gdje je proboravio tri godine, vraćajući se kući, hodočastio je i u neka druga mjesta, te se na jednak način brinuo za oboljele od kuge. Tako je stigao i u Piacenzu, ali se ondje i sam zarazio, te je kao okužen istjeran iz grada. Stoga je otišao u šumu i ondje se hranio biljem, a vodu je pio iz vrela koje je poteklo u njegovu skrovištu.

Slikari i umjetnici ga vole prikazivati sa psom, a poradi legende koja kaže kako je svetom Roku svakodnevno jedan lovački pas dolazio i donosio mu kruh, a također mu je lizao rane, kako bi mu olakšao patnje. Prema nekima, vlasnik psa, neki grof imenom Gottardo Palastrelli, slijedeći životinju, otkrio je svetog Roka i doveo ga u svoju kuću, brinuo se za njega, te je svetac ozdravio. Drugi će pak reći kako je taj plemić, koji nije držao do vjere, slučajno sreo svetog Roka u šumi, te je s njim zapodjenuo razgovor, a sve je završilo tako da je sveca doveo svojoj kući i brinuo se za njega dok on nije ozdravio, a sam se grof obratio.

Potom je sveti Rok krenuo svojoj kući, ali kako ga je bolest potpuno fizički izmijenila, njegovi ga sumještani nisu prepoznali, nego su mislili da je špijun, a njegov ga je ujak, tadašnji sudac, iz razloga neprepoznavanja bacio u zatvor, gdje je proveo narednih pet godina. Ponovno je obolio od kuge i na samrti je svećeniku otkrio tko je. Umro je 16. kolovoza 1327. god., a predaja kaže kako se u njegovoj ćeliji odmah pokazala posebna svjetlost i pronašao ovaj zapis:

“Svi koji obole od kuge i zaištu pomoć sv. Roka, sluge Božjega, bit će iscijeljeni.”

Po njegovu zagovoru ubrzo su se počela događati ozdravljenja i druga čudesa, a njegovo se štovanjebrzo proširilo najprije u južnoj Francuskoj i Italiji, a kada je u drugoj polovici 15. st. u Veneciji ponovno izbila kuga, utemeljena je njegova bratovština, te se odande njegovo štovanje proširilo po Dalmaciji i cijeloj Hrvatskoj, kao i po cijeloj Europi.

Posebno se štovao kao zaštitnik od kuge, pa je na takav način potisnuo i kult svetog Sebastijana, koji se također časti kao zaštitnik od te bolesti. Kako je kuga jenjavala, tako je i štovanje svetog Roka u narednim stoljećima slabjelo, ali kad se u 19. st. pojavila pandemija kolere, ponovno se vraća i njegovo štovanje. U najnovije vrijeme zazivaju ga kod bolesti AIDS-a.

Štuje se, dakle, kao zaštitnik oboljelih od zaraznih bolesti, a posebno kuge i kolere, kožnih bolesti i osipa, invalida, kirurga, hodočasnika, ljekarnika, grobara, krivo optuženih osoba, a također je zaštitnik pasa i bolesne stoke. Vinogradari ga zazivaju u pomoć kod obrane od filoksere, male uši koja uništava lozu i opustošuje vinograde.

Kao svetac, sveti Rok je vrlo omiljen u našem narodu, što se vidi i iz postojanja većeg broja molitava, kao i u brojnim hodočašćenjima u svetišta koja su mu posvećena. Također, u ranijim je vremenima, posebno u primorskim krajevima, bio raširen svečani ophod na Dan svetog Roka protiv kuge, a danas su u mnogim krajevima obnovljene i Bratovštine sv. Roka, piše portal Vjera i djela.

Komentari

Pozivamo čitatelje/komentatore da u svojim komentarima njeguju civiliziranu raspravu. Portal Direktno ne može se smatrati odgovornim za komentare koji sadrže uvrede, klevete, govor mržnje, huškanje i/ili poziv na nasilje. Takvi komentari bit će obrisani, a u posebno ekstremnim slučajevima mogu biti i potpuno onemogućeni. Sporne komentare čitatelji mogu prijaviti na [email protected], uz priloženu poveznicu na pripadajući članak i navođenje autora i sadržaja spornoga komentara.